Udruga maslinara Kaštela „Mastrinka“ jedna je od većih maslinarskih udruga u regiji koja ima više od 120 članova i raste. Aktivno sudjeluje u projektima od općeg društveno – korisnog djelovanja te njeguje međunarodnu suradnju.

Cilj udruge UMK ,, Mastrinka” je postati središnje mjesto za educiranje i informiranje maslinara, promoviranje maslinovog ulja i maslinovih prerađevina te povezivanje poljoprivrednih proizvođača i drugih srodnih organizacija. Goran Pavlov predsjednik UMK ,,Mastrinka” koji se rado odazvao na razgovor i predstavljanje udruge posebno ističe nekoliko aktivnosti: suradnju sa Sveučilištem u Splitu na projektu ARISTOIL, suradnju s Javnom ustanovom RERA SD-e na projektu BACAR te projekt grupne kupnje s udrugama: „MI“ Split, Društvo ,,Bijaći” i Permakultura Dalmacija.

ARISTOIL je međunarodni projekt sufinanciran iz programa Interreg MED, a provodio se od 2016. do 2019. godine te je u njemu sudjelovalo pet mediteranskh država, proizvođača ekstra djevičanskog maslinovog ulja: Španjolska, Italija, Grčka, Cipar i Hrvatska. Koordinatorica projekta u Hrvatskoj bila je dr. sc. Tea Bilušić s Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu, a jedan od partner na projektu bila je i Udruga maslinara Kaštela “Mastrinka” čiji su članovi također dali svoja ulja na analizu sadržaja fenola te su sudjelovali u edukacijskim radionicama za poboljšanje kvalitete maslinovog ulja kao i u aktivnostima tima proizvođača zainteresiranih za maslinovo ulje s pojačanim zdravstvenim učinkom. Svrha projekta bila je utvrditi u kojoj mjeri analizirana maslinova ulja sadržavaju povećan udio fenola kako bi se mogla deklarirati kao proizvod s pozitivnim zdravstvenim učinkom na krvožilni sustav prema europskoj legislativi. Naime, fenolni spojevi u djevičanskom i ekstra djevičanskom ulju spadaju u sastojke maslinovog ulja koji su u njemu zastupljeni u maloj količini, ali se smatraju jednim od važnijih sastojaka finalnog proizvoda. Oni utječu na organoleptičke karakteristike (ekstra) djevičanskog maslinovog ulja, produljuju oksidacijsku stabilnost ulja i dugoročno ga štite od procesa kvarenja, a značajni su i sa nutritivnog stajališta s obzirom da su im dokazana brojna pozitivna svojstva na ljudsko zdravlje, prepoznata od strane Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) te uključena u EU regulativu 432/2012 koja opisuje zdravstvene tvrdnje vezane za konzumaciju komponenata hrane. Pozitivan učinak nastaje ako se dnevno konzumira 5 mg fenola unutar dnevne količina ulja od 20 g. U sklopu projekta analizirano je više od četiri tisuće ekstra djevičanskih maslinovih ulja pri čemu su hrvatska ulja pokazala najbolje zdravstvene karakteristike. Istraživanje je pokazalo da je maslinovo ulje s povećanim udjelom fenola funkcionalna hrana pa bi se trebalo moći bolje plasirati u prehrambenoj, ali i u farmaceutskoj industriji.

            Oblica je iznimna

  • Kojim se sve djelatnostima bavite?

-Organiziramo „Noći mladog maslinovog ulja” – Kaštela, kao i edukacije te praktične radionice iz maslinarstva, voćarstva, održive uporabe pesticida, ljekovitog bilja i ruralnog razvoja. Maslinovo ulje i ostale prerađevine naših članova promoviramo na lokalnim i regionalnim manifestacijama. Djelujemo i kao Centar za podršku klasterima.

  • Koliko imate  članova i stalnih zaposlenika?

-Imamo 120 članova i jednu osobu zaposlenu na pola radnog vremena radi administracije i promocije. Ostali članovi su volonteri. Među članovima Udruge ima nekoliko maslinara  i ujedno vlasnika uljara s područja Kaštela i okolice, a uljari Tonći Alfirević i Srećko Katinac ujedno su i članovi Upravnog odbora UMK Mastrinka.

 class=
Goran Pavlov, predsjednik udruge Mastrinka
  • Koje sorte maslina su zastupljene na vašem području i koja prednjači u proizvodnji i kvaliteti?

Oblica! Oblica je najzastupljenija sorta, na nekim lokalitetima zastupljena je i više od 90 %. Tako veliku zastupljenost zasigurno može zahvaliti svojoj iznimnoj rustičnosti/prilagodljivosti, dvojakoj primjeni (stolna i uljna sorta), vrhunskoj kvaliteti ulja. No velik problem joj je promjenjiva rodnost. Od drugih sorti tu su Levantinka i Lastovka, ali i tzv. Talijanke (Leccino, Pendolino, Cipressino …). Prošla maslinarska godina u Kaštelima je bila dosta loša. Nepovoljno vrijeme tijekom i nakon cvatnje uzelo je danak. Kasnije smo imali dosta intenzivan napad maslinovog moljca i maslinove muhe. U međuvremenu je tuča uništila brojne maslinike. Visoke temperature i suša su ostavile traga. Sorta Oblica je najgore prošla, a Levantinka, Lastovka i ostale sorte puno bolje. Očekujemo da bi ulje od plodova koji su ostali moglo biti vrhunsko. 

  • Kakvu proizvodnju imate (konvencionalnu, ekološku, integriranu)?

-Kao Udruga nemamo vlastitu proizvodnju. Među članovima prevladava konvencionalna proizvodnja. Imamo i nekoliko ekoloških proizvođača, od njih najpoznatiji je OPG Pensa.

Tehnološka opremljenost varira. Najviše ovisi o veličini i broju maslina pojedinog maslinara, ali i o starosti maslinara. S uljarima je situacija drugačija. Oni imaju vrhunski opremljene uljare često s najnovijim linijama.

            Dobra suradnja i edukacije

  • Imate li stručnog savjetnika koji prati proizvodnju maslina i preradu u ulje?

-Potpredsjednica Udruge dr. sc. Tatjana Klepo (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu – Viša stručna savjetnica u Zavodu za voćarstvo i povrćarstvo – ispostava Solin) naš je glavni stručni savjetnik koji prati preradu maslina i proizvodnju ulja. Imamo izvrsnu suradnju sa Savjetodavnom službom Ministarstva poljoprivrede s kojom smo organizirali više edukacija.

  • Kakve su vam vizije za budućnost – je li pratite nove tehnologije?

-Idemo u korak s tehnologijama. Redovito se informiramo o novostima u opremi za branje, rezidbu i preradu maslina. U suradnji s udrugama maslinara ,,Vela Luka” i ,,Zlatna Šoltanka” radimo na realizaciji klastera za proizvodnju maslinovog ulja sa visokim udjelom fenola. U proljeće 2021.g. kroz projekt „Aktivna i kvalitetna starost“ s Udrugom „MI“ i drugim partnerima, nastojat ćemo realizirati radionice maslinarstva i autohtonog tradicijskog kuhanja u Kaštelima. Planiramo pokrenuti društveno poduzetništvo.

  • S kojim problemima se susrećete i što vas najviše muči?

-Kao udruga najviše ovisimo o vanjskom financiranju, natječajima i donacijama. U jeku pandemije koronavirusa sve se to znatno smanjilo, kao i  sredstva za redovan rad udruge. Maslinarima je sve teže pronaći radnu snagu za branje maslina pa smo kroz projekt ,,Maslinske žurnate” pokušali povezati berače i maslinare.

  • Kome se trebaju obratiti novi maslinari ako žele biti vaši članovi?

-Novi maslinari mogu se učlaniti u UMK Mastrinka ispunjavanjem pristupnice i plaćanjem članarine, koja je dostupna na www.mastrinka.hr ili osobnim dolaskom uz prethodnu najavu na broj 095/851-5482 u ured na novoj adresi Braće Radić 1, Kaštel Sućurac. Aktivni smo i na društvenim mrežama.

  • Koji benefit imaju maslinari od Udruge?

-Članstvo u Udruzi omogućuje redovno primanje savjeta Savjetodavne službe putem SMS-a, ostvarivanje popusta repromaterijala u partnerskim trgovinama, besplatno sudjelovanje na edukacijskim aktivnostima te posudbu opreme za maslinarstvo.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzgoj kapara
Sljedeći članakUpala mliječne žlijezde ovaca i koza
Avatar
Ivan Marjanica, dipl.ing. pomorskog prometa, rođen 1956 u Trogiru, novinarstvom se bavi od 2002. godine. Uže područje su mu maslinarstvo i manifestacije vezane uz izvorne domaće proizvode. Rođen 30. srpnja 1956. u Trogiru. Osnovnu školu završio u Ljubitovici – jedno od mjesta bivše općine Trogir, a danas općine Seget. Srednju školu završio u Trogiru, gdje danas živi s obitelji (supruga, dva sina i jedna kćer). Završio u Splitu I. stupanj elektotehnike i kao inženjer geofizičke elektronike radio 27 godina u tvrtci „Brodospas – Split“. Diplomirao Pomorski menadžment i stekao zvanje: diplomirani inženjer pomorskog prometa. Od 2002. urednik u listu „ Kampanel“. A od 2004. dopisnik Glas Koncila s trogirskog područja, kao i dopisnik Gospodarskog lista i Agroglasa. Prati Sabatine, Noćnjake i druge maslinarske skupove i sve sajmove i manifestacije vezano uz izvorne domaće proizvode. Pisao je i za Novu Zemlju, te za Hrvatsko Slovo i Novu Zadrugu. Prati stručna predavanja o maslinovom ulju, vinu, bijelom luku i to primjenjuje u praksi kao osnivač zadruge Rašeljka. Organizator manifestacije Bakalarijada i promotor novih proizvoda na bazi češnjaka.