Rakovi i morske kozice su jedna od glavnih kultura koje se uzgajaju u priobalnim zonama Indonezije, Malezije i Filipina drugih tropskih država. Danas je proizvodnja vrsta Penaeus. monodon, P. merguiensis i P. indicus jedna od glavnih grana akvakulture.
Pri uzgoju kozica kod nas vrlo je važno pravilno odabrati mjesto za uzgoj. Ono mora biti postavljeno za vrijeme plime da bi se spriječili problemi sa suviškom vode i mora blizu izvora slatke vode. Svaka akvatična vrsta ima optimalni temperaturni raspon u kojem najbolje raste. Za uzgoj kozica to je temperatura vode od 28 – 32 °C. To je ujedno i glavni razlog zašto uzgoj ovih vrsta nije prisutan u Jadranskom moru.
Gotovo sve vrste kozica koje se uzgajaju u svijetu traže visoke temperature mora (iznad 23°C). U Jadranu tijekom većeg dijela godine temperaturni maksimum ne zadovoljava ovaj osnovni uvjet. Stoga bi svaka proizvodnja bazirana na tržišnim principima bila ekonomski neopravdana zbog visokih troškova energenata potrebnih za zagrijavanje mora. U budućnosti se može razmišljati o uzgoju jadranske vrste kozice (Penaeus kerathurus).
Izbor lokacije uzgoja je iznimno važan
Od dugorepih deseteronožnih rakova vrsta (jastog, hlap i škamp) najoptimalnija vrsta za uzgoj je jastog (Palinurus elephas). Pri početku uzgoja vrlo je važan korak- odabir povoljnog lokaliteta za uzgoj. Odabrani lokalitet uz povoljne hidrometeorološke čimbenike treba zadovoljiti i uvjete poput pristupačnosti,uz mogućnosti primjene potrebnih tehničkih zahvata. Uzgoj se zasniva na izlovu nedoraslih primjeraka rakova koji se smještaju u bazene s protočnom morskom vodom ili podvodne kaveze, uz provedbu konstantnog monitoringa njihova zdravstvenog stanja, uz praćenje potrošnje i konverzije hrane te kontrolu ciklusa presvlačenja.
Pri ovom uzgoju važno je odrediti gustoću uzgajane populacije, odnosno broj jedinki po jedinici površine. Rakovi su organizmi koji u svojoj prehrani prvenstveno koriste organske tvari životinjskog porijekla, stoga postoji opasnost od pojave kanibalizma. Međutim uz pravilnu i redovitu prehranu, uz broj jedinki po jedinici površine od deset do petnaest kom/m2 kanibalizam se ne događa.
Rakovi se mogu uzgajati kroz dva tipa uzgoja u kojima dostižu konzumnu veličinu: kavezni i bazenski. U kaveznom tipu jastozi se u kavezima različitih dimenzija spuštaju na morsko dno. U bazenskom tipu uzgoja jastozi smješteni u bazenima s protočnom morskom vodom. Ovaj tip uzgoja znatno je bolji jer se s rakovima lakše manipulira, uz bolju kontrolu zoohigijenskih uvjeta držanja, olakšana je hranidba, a i praćenje presvlačenja, odnosno rasta rakova.
Izrada bazena i kaveza te nabavka potrebne opreme (pumpe, filtri, aeratori) zauzima najveći dio ulaganja u prvoj godini realizacije. Nakon toga trošak nabavke opreme znatno smanjuje te preostaje samo trošak amortizacije. To omogućava znatno povećanje dobiti nakon druge godine uzgoja. Ekonomske analize pokazuju da se ulaganje u mini-farme za uzgoj rakova isplaćuju u drugoj godini. Sigurna dobit od uzgoja može očekivati se tijekom treće godine.
Izvor: Gospodarskii kalendar
