Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, sudjelujući u radu konferencije Agrorocks naglasila je kako je u Hrvatskoj još uvijek prisutan visoki jaz i neravnomjerna dostupnost osnovne infrastrukture potrebne za digitalizaciju poljoprivrede i ruralnih područja, a bez osiguravanja povezivosti i dostupnosti digitalnih javnih usluga, napredak u uvođenju novih tehnologa je ograničen.
Na nedavno održanoj četvrtoj poljoprivrednoj konferenciji AgroRocks 2024, U Gospodarskom centru u Osijeku u fokusu je bila budućnost proizvodnje hrane i razvoj ruralnih prostora uz primjenu novih tehnologija i agrarnih politika. U brojnim prezentacijama i panelima na konferenciji koju je organizirao Agroklub, sudjelovalo je 30-ak stručnjaka iz različitih branši, koji su pokušali dati odgovore na pitanja o utjecaju umjetne inteligencije na poljoprivredu, digitalizaciji proizvodnje, tehnologijama kojima se može nadomjestiti manjak kadrova, o povratku poljoprivrede u “modu”, te na druga aktualna pitanja koja “muče” taj sektor. Marijana Petir za Gospodarski list dala je osvrt na ta i druga aktualna pitanja hrvatske poljoprivrede.
Treba povećati interes mladih za obrazovanje u poljoprivredi
–Potreban nam je iskorak u edukaciji i prenošenju znanja o mogućnostima i korištenju novih tehnologija. Uloga stručnjaka i znanstvenika u poljoprivrednoj proizvodnji nije dovoljno iskorištena, što na globalnoj razini utječe na održivost proizvodnih resursa i ne doprinosi otpornosti sektora na klimatske promjene.
–U tom smislu na nacionalnoj razini moramo jačati ulogu savjetodavne službe, i javne i privatne i osigurati širu dostupnost njihovih usluga, uzimajući pri tome u obzir prevladavajuću dobnu i obrazovnu strukturu hrvatskih poljoprivrednika kao i veličinu gospodarstava na kojima proizvode hranu. Bez znanja o tehnologijama proizvodnje koje su prilagođene izmijenjenim klimatskim uvjetima, teško ćemo postići bolju produktivnost poljoprivrede, rekla je Petir.
–Hrvatska za inovacije i razvoj izdvaja 0,8 posto BDP-a, a prosjek EU je 2 posto. Međutim nada se budi, jer je plan da se do 2030. godine izdvaja 2,5 posto BDP-a, što je jedan korak dalje u povećanju produktivnosti poljoprivredne proizvodnje.
S obzirom da su hrvatski poljoprivrednici starije životne dobi, nižeg obrazovanja i obrađuju manje parcele, potrebno je pomoći tim poljoprivrednicima kroz Savjetodavnu službu, zainteresirati mlade da se odluče za srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u poljoprivredi, te je potrebno podržati inovacije i razvoj, jer bez toga nema napretka, istaknula je Petir.
Ne manje važnim, smatra Petir i poticanje na zajedničko korištenje naprednih tehnologija, za koje u Republici Hrvatskoj postoji slab interes, a što bi itekako moglo pripomoći smanjenju troškova proizvodnje i jačanju konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednika.
–U okviru Nacionalnog strateškog plana za poljoprivredu su predviđena sredstva za digitalizaciju, i to 10% prihvatljivih troškova projekta za male poljoprivrednike, no ako se novac troši na alate i opremu koja se kasnije ne koristi, cilj neće biti postignut, a niti ostvarena dobrobit za hrvatsku poljoprivredu, zato nam digitalizcija mora biti stvarni prioritet, a ne samo pro forme” upozorila je.
Što se tiče nedostatka radne snage u poljoprivredi, taj bi se problem mogao riješiti generacijskom obnovom ruralnih područja i motiviranjem mladih za ulazak u sektor poljoprivrede, smatra Petir.
Ključno je otkloniti prepreke koje stoje na putu mladima i osigurati im usluge dostupne u urbani područjima. Podizanjem standarda života u ruralnim krajevima, ta područja bi postala atraktivnija za život, što bi zaustavilo depopulaciju i osiguralo potrebnu radnu snagu za poljoprivredni sektor.
–Predložila sam, a Vlada Republike Hrvatske je prihvatila moj amandman, kojim su u Državnom proračunu osigurana sredstva za kupnju kuća mladim obiteljima koje se bave poljoprivredom na način da država udružuje svoja financijska sredstva s jedinicama lokalne samouprave do 5000 stanovnika koje su u svojim proračunima već osigurale sredstva za ovu namjenu, te se na taj način doprinosi rješavanju stambenog pitanja mladih obitelji na selu.
–Kako se uz poljoprivredu vežu i druge komplementarne aktivnosti, koje mogu zadržati stanovnike na ruralnim područjima, predložila sam da se ova potpora proširi na sve mlade obitelje koje žive na selu ili žele doseliti na selo, a bave se i drugim gospodarskim aktivnostima. Naime, ne radi se ovdje samo o poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji hrane, radi se i o očuvanju ruralnih područja, pa pitanje zaustavljanja depopulacije smatram pitanjem važnim za nacionalnu sigurnost, jer tko će čuvati ruralna područja ako na njima ne bude stanovnika, ističe Petir.
Za veću konkurentnost potrebna potpuna preobrazba sektora
U svom izlaganju naglasila je kako hrvatska poljoprivreda može postati otpornija na klimatske promjene korištenjem novih tehnologija i tehnika, diversifikacijom i finalizacijom proizvodnje, te stvaranjem dodane vrijednosti.
–Ključno je shvatiti da je poljoprivreda izuzetno osjetljiva na klimatske promjene i da nam je potrebna potpuna preobrazba ovog sektora, ako želimo biti konkurentni. Činjenica je da hrvatski poljoprivrednici kraće koriste europska sredstva, no sad već iza sebe imamo više od desetljeća članstva u EU i na iskustvima iz prvog programskog razdoblja kreirali smo mjere za ovo programsko razdoblje koje bi trebale biti prilagođene klimatskim izazovima.
–Strategijom poljoprivrede podupire se Nacionalna razvojna strategija do 2030. i ciljevi vezani uz doprinos Zelenoj i digitalnoj tranziciji koji su usmjereni prema povećanju konkurentnosti poljoprivrede, većoj održivosti poljoprivredne proizvodnje i unapređenju uvjeta života i rada u ruralnim prostorima, rekla je Petir.
Podsjetila je i kako hrvatski poljoprivrednici već proizvode hranu na održiv način, koristeći manje pesticida, antimikrobnih sredstava i mineralnih gnojiva nego prosjek EU, te je Odbor za poljoprivredu tražio da se pri utvrđivanju obveza za zelenu ambiciju uzme u obzir polazna osnova svake države članice.
Na upit o mladim poljoprivrednicima i njihovoj ulozi u čuvanju hrvatskog ruralnog prostora i prirodnih resursa, Petir nam je odgovorila kako je Odbor za poljoprivredu pozvao Ministarstvo poljoprivrede na pokretanje Nacionalne kampanje o važnosti poljoprivrede kako bi se osvijestila njezina važnost i zainteresirali mladi za bavljenje poljoprivredom.
–Znam da je tu još puno prepreka koje trebamo savladati kako bi se položaj mladih poljoprivrednika unaprijedio, no da se na rješavanju istih radi, potvrđuje i činjenica da je mladim poljoprivrednicima osigurana prednost pri ostvarivanju prava na korištenje poljoprivrednog zemljišta, dodatno se boduje status mladog poljoprivrednika u natječajima za ostvarivanje prava na potpore, a za pokretanje poljoprivrednog posla mladi poljoprivrednici mogu dobiti 70 000 eura bespovratnih sredstava i nadam se da su sve to dobri argumenti za privlačenje više mladih ljudi u sektor poljoprivrede, zaključujePetir.
