Sponzorirani prilog 

""Kako se definira suša?

Suša je na razini Svjetske meteorološke organizacije definirana kao razdoblje produljenog izostanka ili naglašenog deficita oborina. U poljoprivrednoj proizvodnji ona predstavlja rizik koji može imati dalekosežne socijalno-ekonomske posljedice. Budući da nekoliko relevantnih studija ukazuju kako je za očekivati u narednom razdoblju sve učestalije pojave ekstremnih klimatskih fenomena, može se zaključiti kako će i pojava sušnih razdoblja biti sve učestalija i intenzivnija.

U praksi je značajna meteorološka suša, odnosno deficit oborina u određenom vremenskom razdoblju, a koja se prati temeljem standardiziranog padalinskog indeksa (SPI indeks).

Prva polica osiguranja zaštite od rizika suše

U Triglav osiguranju smo svjesni koliki trud se ulaže u uzgoj raznih usjeva te kako posljedice suše kao elementarne nepogode mogu biti značajnih razmjera. Upravo zato prvi na hrvatskom tržištu pružamo mogućnost poljoprivrednim proizvođačima da se policom osiguranja zaštite i od rizika suše!

Naše dugogodišnje iskustvo i kontinuitet u osiguranju poljoprivrede omogućavaju da nam se obratite s potpunim povjerenjem.

Posebnost ovog produkta je i u tome što je to prvi produkt indeksnog osiguranja na hrvatskom tržištu, što znači da se postojanje štete i obračun naknade utvrđuje isključivo temeljem izvještaja DHMZ-a o prosječnim količinama padalina za područnu mjerodavnu meteorološku postaju.

Osnova produkta indeksnog osiguranja pomanjkanja padalina je SPI indeks, standardizirana numerička veličina kojom se promatra odstupanje količine padalina. Indeksnim osiguranjem pomanjkanja padalina pokriva se ugovoreni dio štete koja nastane zbog meteorološke suše i to kada je SPI niži od vrijednosti normalnih (očekivanih) oborina u periodu pokrića.

Što je indeksno osiguranje pomanjkanja padalina?

Produkt indeksnog osiguranja pomanjkanja padalina temelji se na praćenju prosječnih količina padalina putem SPI indeksa i odstupanju količine padalina u određenom vremenskom periodu u odnosu na dugogodišnji prosjek.
Produkt je kreiran u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom, namijenjen je osiguranju žitarica, krmnih i industrijskih kultura, a sastoji se od dva potprodukta:

• SPI 3
– osiguravaju se kulture s vremenom žetve u proljetnim i ljetnim mjesecima kao što su pšenica, ječam, zob, raž, tritikal (pšenoraž), proso, uljana repica;
-promatrano razdoblje količine padalina je od 16.03. do 15.06.

• SPI 4
-osiguravaju se kulture s vremenom žetve u jesenskim mjesecima kao što su kukuruz, heljda, soja, buča (bundeva) golica, suncokret, šećerna repa, krumpir;
-promatrano razdoblje količine padalina je od 01.05. do 01.09.

Mogućnost za ugovaranje – zaključno s 15.05.2014.

Iskoristite mogućnosti koje vam nudi ovaj jedinstveni produkt i zaštitite se na vrijeme. Za sve dodatne informacije slobodno posjetite www.triglav-osiguranje.hr ili nas kontaktirajte u vama najbližoj poslovnici. Popis poslovnica pronađite na našoj web stranici.

""

""

Prethodni članakVeliki interes vinara za bespovratna sredstva EU
Sljedeći članakAgencija do sada LAG -ovima isplatila 1, 5 milijuna kuna iz IPARD -a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.