OPG Vladimira Remenara iz Črneca Dugoselskog kod Dugog sela u Zagrebačkoj županiji proizvodi aroniju na četiri hektara s ukupno 10.000 grmova. Inače, u Hrvatskoj je lani pod aronijom, koje spada u kategoriju supervoća, zbog antioksidativnih potencijala, bilo zasađeno samo 114,5 hektara, iako se sok od aronije na domaćem tržištu prodaje u ljekarnama i po cijeni većoj od 100 kuna za litru.
Vladimir Remenar kaže da naš seljak može proizvesti gotovo sve, ali prodati i naplatiti na otvorenom domaćem tržištu, koje je sad i dio zajedničkog EU tržišta, sve teže. Sa svojih 85 godina i danas vozi traktor, a polja aronije obiđe gotovo svaki dan. U poljoprivredi uvijek ima posla, kaže, a zabrinjava ga što je nekad samo njegovo gospodarstvo imalo više krava nego li danas cijelo selo. I sad u urednom dvorištu ima jednu svinju i pet kokoši, koje slobodno borave na otvorenom. Uvijek se, kaže, kod nas puno radilo i imalo, ako ništa drugo trgovali smo tuđim poljoprivrednim proizvodima, kako bi zaradili novac i uložili u poljoprivrednu mehanizaciju i gospodarske objekte. Zemlju nisu kupovali, jer su imali dovoljno svoje, da bi se to poslije pokazalo kao neiskorištena prilika. Tako i danas radi Vladimirov sin Vlado Remener, koji dobro živi od drugog posla, ali nošen poduzetničkim duhom i osjećajem za unosan posao, nije dopustio da zemlja, koja se uvijek obrađivala, stoji neobrađena i zarasla u korov.
Ljekovita svojstva
Vlado Remenar, ističe brojna ljekovita svojstva aronije, koja se može naći na tržištu i u vidu čaja, džema, sirup od aronije. On u Dugom selu prodaje litru prirodnog, matičnog voćnog soka od aronije po cijeni od 70 kuna. Prije četiri godine, u travnju 2012. godine, prvo smo zasadili dva hektara aronijom, iako je bolje saditi aroniju u jesen, a onda godinu kasnije, još dva hektara, da zemlja ne stoji pusta, kako to voli reći moj otac, ističe Vlado. Otkriva da je tražio nešto što kod proizvodnje ima inovativni pristup, a da ne zahtjeva mnogo ljudskog rada, jer za to nema vremena, ali da proizvod ima dodanu vrijednost na tržištu.
Vlado ne krije da je o zahtjevnoj proizvodnji aronije puno učio i naučio ‘u hodu’, a nije mu bilo teško da nakon što već govori više stranih jezika, počne učiti i poljski jezik, jer je Poljska, iako za to nema baš najbolje geogafske uvjete, najveći proizvođači aronije na svijetu. Aronija iz Poljske je preplavila zemlje EU-a, posebno Njemačku. Vlado drži da je poljska proizvodnja soka od aronije, koji ima 15 Brixa, a naša 25, te suhe tvari 23 posto, prešla svoj maksimum. Drugim riječima, poljska aronija se 80 posto miješa sa sokom od jabuke. No, prevelika cijena, koja ne bi trebala biti veća od 20 kuna, i dalje ostaje problem domaće aronije, barem što se tiče njezine šire primjene u ugostiteljstvu i sl.
Ozbiljna ulaganja
Vlado je vrlo aktivan i na forumu o aroniji, gdje, kaže, ima svega. Javljaju se i ljudi koji sade aroniju u vrtu. Uz rijetke iznimke, ljudi većinom ne razumiju o čemu se radi, kad je riječ o većem uzgoju aronije, jer to zahtjeva i ozbiljnija ulaganja, ponajprije u sustav navodnjavanja. Naime, bez vode nema uzgoja aronije, a onda i proizvodnje ljekovitog voćnog soka, odnosno njezine certificirane (HACAP) prerade, uz nadzor HVI, do organizacije prodaje u vlastitom aranžmanu. Ambalaža za prodaju soka u većim količinama može biti samo jedan od njih. Naime, iako se aronija bere koncem kolovoza, krajem travnja su njezini grmovi u punom cvatu. Razmak između redova mora biti četiri metra, za njezino strojno branje, nakon pet godina rasta, dok od jednog do drugog gram, mora biti 90 cm. Najbolji urod se očekuje u sedmoj godini od sadnje. No, prije sadnje aronije, obvezno valja napraviti ispitivanje tla, koje za aroniju, za razliku od nasada borovnice, ne smije biti kiselo. Uz to, proizvodnja borovnice je isplativija, ali i kao jabuke, zahtjeva puno više ljudskog rada. OPG Remenar je prošle godine imao urod od osam tona aronije, a godinu dana ranije 1.200 tona. No, kad se kilogram ploda aronije pretvori u litre čistog soka aronije, urod jako varira. Velike oscilacije prinosa Vlado objašnjava, živom prirodom, koja da onoliko jedne godine, koliko joj vratiš sljedeće, ali i navodnjavanjem. Prošle smo godine, kaže, navodnjavali usjeve aronije punih 50 dana, po 12 sati dnevno. Samo smo nafte potrošili tisuću litara. Na jednom polju ima poljski bunar na 50 metara dubine, iz kojeg dobije 5000 litara vode na sat. No, samo je u kopanje bunara, nakon što se voda teško našla, valjalo uložiti 15.000 kuna. Drugo polje, bliže selu, ima i električnu rasvjetu, pa je navodnjavanje, sustav kap po kap, lakše. No, tu je problem, polje suncokreta, odmah uz nasade aronije, sa kojeg kukci, a to je dlakavi ružičar, kao i s uljane repice, dolazi na cvjetove aronije. Ove godine, aronija ima puno cvjetova, a zadnja tri tjedna u travnju su najkritičnija da ovi štetnici pojedu cvijet. Za nametnike su u polju aronije raspoređene kante, njih 500, svakih deset metara po jedna, i moraju biti plave boje.
Može se zaraditi
OPG Remenar je od prve berbe cvijeta aronije imao 777 litara soka, a od druge čak 11 puta više. Trošak proizvodnje aronije na četiri hektara godišnje iznosi i do 250.000 kuna, ne računajući amortizaciju poljoprivrednih strojeva i svih ostalih troškova, kao što su oni berbe, ali se može zaraditi i do 100.000 kuna. Berači, pak, mogu zaraditi i do 300 kuna dnevno. Jedan kilogram ubrane aronije plaća se 3,5 kune, dok kombajn košta četiri kune po grmu. No, dok je aronija premala za strojnu berbu, sedam dana posla, po vrlo jakom suncu u kolovozu, ima za 35 berača, koji imaju i plaćen ručak. Država vraća i do 40 posto uloženih sredstava u trajne nasade, a ako se radi o ekološkoj proizvodnji i do 70 posto. Vlado je zadovoljan s davanjima države, ali nije sa stanjem na tržištu aronije. Puno je, kaže, tu prevara, koje bi se mogle rješiti uvidom u pravo stanje na terenu, kako zasijanih površina, tako i kod prodaje finalnih prizvoda. Sad na domaćem tržištu, ovoga čudesnog dara prirode, koji je i znanstveno potvrđen, ima nekoliko većih proizvođača i prerađivača aronije i više stotina manjih, koji traže svoje mjesto pod suncem. Vlado ističe da ne prska nametnike, jer božje ovčice, primjerice, jedu lisne uši. Priroda ima svoja pravila i što na jednoj strani uzme, na drugoj da. Naravno, prihrana usjeva je važna, s kalijem i kalcijem, a o tome brigu vodi stručna osoba. Na polju smo vidjeli i stupove za jastrebove, na svakom ćošku polja po jedan, što u praksi znači da ptice u širokom luku zaobilaze nasade aronije. Doznali smo i da pokušaj imitacije zvuka topa, za tjeranje ptica, nije dao očekivane rezultate, jer ptice s vremenom, uhvate ritam pucanja topa. OPG Remenar je ulazeći ozbiljno u proizvodnju aronije, spojio svoje više godišnje iskustvo u proizvodnji grožđa, odnosno vina, jer zdravstvene beneficije crnog vina i zelenog čaja sadržane su u potpunosti u aroniji, bobice sadrže oba tipa polifenola: antocijanine i katehine.
