Rekordno kišni svibanj sa sobom je donio poplave diljem Hrvatske. Brojna su naselja uništena zbog popuštanja nasipa pod ogromnim pritiscima vode. Vremenske prognoze kažu da će kiša padati još neko vrijeme, što utječe na drastično podizanje vodostaja rijeka. Također, pogoduje i razmnožavanju komaraca koji zadaju muke i ljudima i životinjama.

Epidemiološki gledano najviše problema nastaje nakon povlačenja vode. Uvjeti nastali nakon poplave posebice pogoduju brojnim napasnicima među kojima značajno mjesto zauzimaju komarci. Voda se nakon poplave obično sporo povlači i dugo zaostaje na prostoru u kojem je to moguće. Takvo duže zadržavanje vode i porast temperature zraka pogoduju razvoju i razmnožavanju velikog broja komaraca.

Ženkama komaraca, osim nektara, potreban je krvni obrok kako bi položile odnosno razvile jaja, dok se mužjaci hrane isključivo nektarom. Ženke za krvni obrok odabiru životinje (divlje i domaće) pa i čovjeka. Ubodi komaraca nisu toliko bolni koliko su neugodni jer uzrokuju otok i svrab na koži. Kad je čovjek shvatio da mu je komarac neprijatelj, počeo je voditi borbu za njegovo uništavanje. No do danas je taj problem, u nekim zemljama, ostao nerješiv i otvoren. Donedavno su u Hrvatskoj komarci bili poznati samo kao molestanti. Zadnje desetljeće je pokazalo da se neke bolesti šire i sve nam se više pribliţavaju. Posebice je zabrinjavajuća bolest uzrokovana virusom Zapadnog Nila.

U suzbijanju komaraca treba prvenstveno djelovati preventivno. Osim provedbe monitoringa komaraca i mjera suzbijanja, iznimno je važna edukacija stanovništva jer i oni mogu značajno smanjiti brojnost komaraca primjenom nekih postupaka i radnji oko kuće. Svojim odgovornim ponašanjem mještani mogu uvelike doprinijeti smanjenju brojnosti komaraca na način da svoj okoliš održavaju čistim te da redovito prazne sve posude s vodom i uklone nepotrebne predmete iz okoliša u kojima se može zadržavati voda (kante, bačve, limenke, igračke, staklenke, automobilske gume i sl.). Važno je zapamtiti da bez stajaće vode nema komaraca!

Prethodni članakTko će mi nadoknaditi štetu?
Sljedeći članakBlagotvorni pripravci od gospine trave
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.