Narančin trnoviti štitasti moljac (Alurocanthus spiriferus) podrijetlom je iz jugoistočne Azije. Prvi puta je zabilježen u Italiji 2008. godine. Nakon toga, štetnik je otkriven i u Crnoj Gori, Grčkoj i Albaniji, a u Hrvatskoj je pronađen 2012. na ukrasnim sadnicama naranče. Prema Uredbi Komisije EU-a (2016/2013, 2019/2072) ima status A2 karantenskog štetnog organizma u Europskoj uniji te predstavlja veliki problem za poljoprivrednu proizvodnju.

Ova vrsta pripada porodici štitastih moljaca te kao polifagni štetnik pričinjava velike štete u voćarskoj proizvodnji. Napada više od 90 biljnih vrsta, a najznačajnije biljke domaćini su iz roda Citrus spp. Napada i vinovu lozu, rogač, smokvu, nar, dunju, marelicu, ukrasnu lozicu, bršljan, ružu, lovor višnju, druge ukrasne i divlje vrste.

U Hrvatskoj je proširen na području Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije gdje radi štete na nasadima agruma. Izravne štete čine odrasli i ličinke sisanjem biljnih sokova na naličju listova, a neizravne štete nastaju zbog obilnog izlučivanje medne rose na koju se naseljavaju gljive čađavice, zbog kojih biljke crne. Crnjenjem grana i listova onemogućuje se obavljanje fotosinteze te biljke zbog jakog napada ostaju bez dijela listova, slabiji je porast i zametanje plodova, a zaraženi plodovi gube tržišnu vrijednost.

Štetnik se u idealnim klimatskim uvjetima može razvijati tijekom cijele godine i to je jedan od čimbenika koji otežava eradikaciju. Tijekom svog razvoja prolazi kroz šest stadija: jaje, četiri stadija ličinke, četvrti je stadij ličinke tzv. “kukuljica” ili “puparij” iz koje izlazi odrasli oblik. Potpuno razvijene ličinke na leđnoj strani imaju poput trna šiljate dlake, na čijem vrhu izlučuju kapljicu voska žute boje, a na rubu bijele voštane rese. Odrasli kukci i ličinke žive, hrane se i razvijaju na naličju lista biljke domaćina.

A. spiriferus jedina je vrsta štitastih moljaca u RH koji imaju specifičnu sivoplavu metalnu boju krila, ostale su vrste bjelkaste. Preporučuje se obavljanje redovitog vizualnog pregleda biljaka u okućnicama i na poljoprivrednim površinama – pregledava se naličje listova uz pomoć povećala.

Odrasli oblik vrste A. spiriferus
Puparij

Dora Barušić

Entomološka grupa

Zavod za poljoprivrednu zoologiju

Agronomski fakultet u Zagrebu

Prethodni članakPodnošenje zahtjeva za potpore za unaprjeđenje uzgoja ovaca i koza
Sljedeći članakOdržan 8. festival Maslina u Zagrebu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.