Iako je prošlo 15 mjeseci od naše tematske sjednice, čini se da pomaka po pitanju reguliranja šteta od divljači nema, rekla je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, na 70. sjednici tog Odbora, održanoj u srpnju u Hrvatskom saboru.

Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je u studenom 2021. natječaj za sufinanciranje nabave zaštitnih sredstava za sprječavanje šteta od divljači s vrijednošću od 2 milijuna kuna. Iznos je u potpunosti iskorišten, izvijestio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Šime Mršić. Iste je godine raspisan i natječaj za sufinanciranje premije police osiguranja za štete od divljači na poljoprivrednim usjevima u iznosu od 6 milijuna kuna. Zbog kratkog vremenskog roka, iskorišten je tek mali dio sredstava. Početkom 2022. godine raspisan je novi natječaj ukupne vrijednosti 4 milijuna kuna. Do sada ukupno je dodijeljeno 2,2 milijuna kuna potpore. Za natječaj su prijave otvorene do 15. studenoga o.g. ili do iskorištenja svih sredstava.

Rekao je kako ne postoji interes osiguravajućih kuća za kreiranje police osiguranja koja bi pokrivala štetu koju počini divljač. Podsjetio je da je Ministarstvo poljoprivrede donijelo Naredbu o smanjenju brojnog stanja divlje svinje. S Naredbom je osiguran napredak u provođenju izlučenja divljih svinja u lovnoj godini 21/22 za gotovo 30% u odnosu na lovnu godinu 18/19.

Predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, Ivica Budor rekao je kako su lovci iskoristili 30% ukupno raspoloživih sredstava kojima je sufinancirana nabava zaštitnih sredstava.

Potrebno je pristupiti izmjenama Zakona o lovstvu, kojima bi se jasno odredile obveze institucija, poljoprivrednika i lovoovlaštenika. Republika Hrvatska treba jasno odrediti kome divljač pripada i tko za divljač snosi odgovornost. Posebno imajući u vidu da se trenutno isplaćuje šteta samo za štete koju divljač prouzroči u prometu, rekao je Budor.

Marijana Petir je istaknula da su poljoprivrednici u svim djelovima Hrvatske ogorčeni. Izloženi su velikim štetama od divljači. Ako se problem ne riješi, uskoro ćemo morati donijeti zakon o zaštiti poljoprivrednika.

-Izmjene Zakona o lovstvu su, zbog nedostatka kadrovskih kapaciteta, planirane za prvo tromjesečje sljedeće godine, odgovorio je Šime Mršić. Rekao je kako odgovornost za štetu koju počini divljač snosi lovoovlaštenik.

Petir je naglasila da je dobro što je prihvaćen prijedlog Odbora za poljoprivredu. Njime se osigurala potpora za nabavu pastira, ograda i drugih zaštitnih sredstava. Ipak, istaknula je kako to nije dostatna pomoć. Ni poljoprivrednici, a ni lovci se više ne mogu nositi sa situacijom na terenu. Zbog toga je potrebna žurna reakcija. U tom smislu potrebno je razmotriti mogućnosti prilagodbe Zakona o osiguravajućim društvima. S njom bi se osigurala adekvatna reakcija osiguravajućih društava na problem nadoknade šteta od divljači. Također i na problem Zakona o lovstvu da se stvore učinkovitiji instrumenti za brže rješavanje ovog problema. Ukazala je i na postojanje razlika u podatcima koji su prikazani u Lovno-gospodarskoj osnovi i stvarnog broja divljači u lovištima. Isto se odnosi i na akcijske planove zaštićenih vrsta.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMjere sprječavanja šteta od divljači
Sljedeći članakBugenvilija – ukrasna penjačica dugotrajne cvatnje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.