Obnovljivi izvori energije (OIE) prema Zakonu o energiji definiraju se kao izvori energije koji su sačuvani u prirodi. Oni se obnavljaju se u cijelosti ili djelomično, posebno energija vodotoka, vjetra, neakumulirana sunčeva energija, biodizel, biomasa, bioplin, geotermalna energija itd. Možda u ovo doba pandemije, kad smo se imali priliku uvjeriti u određene pozitivne učinke na okoliš tijekom „lockdowna“, možemo razmisliti što kao pojedinci možemo učiniti da se više okrenemo čistoj energiji.

Poznato je da RH ima mnogo mogućnosti za snažniji razvoj energije iz OIE. Međutim, ne činimo dovoljno da bismo se osvijestili i iskoristili potencijal koji nam pruža priroda, a kroz zakone olakšali inovacije i stvaranje više kapaciteta za ovakve oblike energije. Dosta je zapuštenog zemljišta s kojeg bismo, primjerice, mogli dobiti resurs za energiju biomase. Nedovoljno se istražuje geotermalni potencijal, imamo nekoliko bioplinskih postrojenja, premalo solarnih panela, ali i vjetroelektrana. Mnogi nisu upoznati kako se 26. travnja obilježava i Svjetski dan obnovljivih izvora energije s ciljem da se osvijesti potreba za istraživanjem i primjenom obnovljivih izvora. Odlučili smo razgovarati s Bornom Lavom Skračićem, direktorom tvrtke Ecowind d.o.o.. Njegova je matična austrijska tvrtka među prvima izgradila vjetroelektranu u svojoj zemlji.

  • Kakvo je stanje s OIE u RH i općenito u svijetu?

Razvoj svijeta temelji se na energiji, no već je dugo vidljiva neodrživost dosadašnjeg načina. Svjetska znanstvena zajednica suglasna je u ocjeni da je ljudsko djelovanje značajno doprinijelo promjenama koje ugrožavaju Zemlju. Stoga moramo postati svjesni važnosti smanjenja emisija CO2 kako bismo naš planet sačuvali za buduće generacije. Najnoviji podatak Međunarodne agencije za energiju (IEA) o povećanoj potražnji za OIE potvrđuje globalni smjer izgradnje energetskog sektora s nula emisija CO2 do 2050. godine. Hrvatska ima velik potencijal u korištenju OIE, ali ga još uvijek ne koristimo dovoljno. Većim korištenjem OIE možemo povećati vlastitu proizvodnju električne energije i smanjiti potrebu za njezinim uvozom.

Borna Lav Skračić, direktor tvrtke Ecowind

Hoće li Europa postati neutralni kontinent?

  • Europski zeleni plan uključuje strategiju kojom bi do 2050. Europa postala prvi klimatski neutralni kontinent. Koliko su to izvjesne projekcije?

Izvjesne su onoliko koliko ćemo svi raditi na ostvarivanju tog cilja. Za njegovo dostizanje nužna je promjena načina proizvodnje, transportiranja i korištenja energije. Iako to izgleda kompleksno, naročito s obzirom na različite uvjete u različitim zemljama, IEA u svom prvom opsežnom istraživanju o ugljično neutralnom energetskom sustavu do 2005. govori da je to moguće. Čak štoviše, uz osiguravanje stabilne opskrbe energijom predviđa i snažan gospodarski rast. Riječ je o isplativom i ekonomski produktivnom putu čiji će rezultat biti čista ekonomija u kojoj dominiraju OIE.

  • Zašto postoje poticaji za izgradnju sustava OIE u RH?

OIE su nova tehnologija i počeci njezine primjene su se poticali svugdje u svijetu. U Hrvatskoj je to kod prvih OIE projekata bilo kroz sustav feed-in tarife, kakav se primjenjivao i u drugim  državama EU. Kako su zemlje EU iz tog modela prešle na premijski, tako je to učinila i Hrvatska. U tom modelu je premija varijabilni dio i ovisi o tržišnoj cijeni. Što je ta cijena viša, to je premija manja. A kad tržišna cijena premaši trošak proizvodnje električne energije iz OIE, tad premija više nije potrebna. To je i cilj energetske tranzicije.

  • Zašto se Vi odlučili baš za korištenje energije vjetra. Možete li reći nešto više o počecima razvoja tvrtke kod nas?

Tvrtku koju vodim u Hrvatskoj osnovala je matična austrijska tvrtka Ecowind. Njezin početak u Austriji bio je još 1995. godine i jedna je od prvih koja je tamo izgradila vjetroelektranu. Svoje znanje i iskustvo o ovoj tehnologiji odlučili su prenijeti u države istočne i jugoistočne Europe. Tako i u Hrvatsku, u kojoj su 2007. otvorili svoj ured. Veliki je profesionalni izazov bio priključiti se takvom timu i biti na čelu Ecowinda u Hrvatskoj, a naš put razvoja novih projekata energije vjetra vidim i kao doprinos energetskoj tranziciji. To su razlozi zašto sam i ja odabrao područje vjetroenergije.

  • Koja područja u RH su najpogodnija za razvoj vjetroelektrana?

Najpogodnije je priobalje, a na njemu ona područja na kojima je vjetar umjeren, ali stalan. Ipak, svaka je potencijalna lokacija drugačija i na svakoj je prije svega potrebno provesti mjerenje vjetra. No vjetar je samo dio prirodnog potencijala obnovljivih energetskih resursa koje Hrvatska ima. Sunce na obali i otocima, geotermalna energija, biomasa i proizvodnja bioplina u unutrašnjosti – zahvaljujući takvoj geografskoj raznolikosti resursa imamo mogućnost ravnomjerno razvijati OIE diljem Hrvatske.

  • Koliko vam sad legislativa predstavlja problem u RH, odnosno može li se administrativno ubrzati taj proces u RH?

Poboljšanja su vidljiva, ali vjerujem da se administrativna procedura može još poboljšati. Komplicirana i dugotrajna, kakva je sada, razlog je zbog kojeg razvoj OIE projekata u Hrvatskoj traje znatno duže nego u drugim zemljama. No to je, čini mi se, općeniti problem RH vezan uz sve investicije, ne samo OIE.

Vjetroelektrana na OPG-u, zašto ne?

  • Može li, primjerice, OPG zatražiti izgradnju manje vjetroelektrane, odnosno dovesti vjetroagregat na svoju parcelu i koristiti tu energiju?

Male vjetroelektrane koje se priključuju na elektroenergetsku mrežu prolaze istu kompleksnu i dugotrajnu proceduru kao i velike. Samim time neisplative su za OPG. No, ako vlasnik OPG-a ne želi malu vjetroturbinu priključiti na mrežu nego koristiti isključivo kao izvor energije za vlastite potrebe, onda je procedura drugačija i slijedit će onu koju propisuje Zakonu o gradnji. Ipak, za OPG bih preporučio korištenje solarne energije. Takvi su projekti jednostavniji, a insolacija je dovoljno dobra u cijeloj Hrvatskoj. Veća je nego u Njemačkoj koja ima nebrojeno više solarnih elektrana od nas.

  • Koji je postupak za dobivanje dozvola s ciljem izgradnje vjetroelektrane?

Cijela je procedura kompleksna i nemoguće ju je ukratko izložiti. Međutim, osnovni uvjet njezina pokretanja je da u prostornom planu mora biti predviđeno mjesto za gradnju vjetroelektrane. Bez toga nema ni razvoja projekta. Zaštita okoliša je važan korak koji uključuje izrađivanje skupine dokumenata i dozvola nakon sezonskog monitoringa flore i faune na potencijalnoj lokaciji za vjetroelektranu. Mogućnost priključenja na elektroenergetsku mrežu je također ključna. Ovo je vrlo pojednostavljeno samo nekoliko od koraka u višegodišnjem postupku razvoja buduće vjetroelektrane.

Velik broj stručnjaka i širok spektar znanja je za ovakav projekt potreban. Dio njih je angažiran na izradi studije “Vodič za razvoj i implementaciju projekata OIE u Hrvatskoj”. Nju financira Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a korisnik sredstava je udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) čiji sam i ja član. Do sada u Hrvatskoj nismo imali ovakvu studiju, a uskoro će u njoj oni koji žele ulagati u OIE naći odgovore na svoja pitanja o zakonodavstvu, zaštiti okoliša, dobivanju dozvola, financiranju, premijskom sustavu, načinu rada tržišta električne energije…

Uskoro će biti objavljen Vodič za razvoj i implementaciju projekata OIE u Hrvatskoj
  • Zašto brojne općine ne koriste mogućnost ulaganja u ovakve projekte da osiguraju kućanstvima čistu energiju. Tu je mogućnost i djelovanja kroz brojna javno privatna partnerstva?

Lokalne zajednice mogu ulagati u ovakve projekte, no za to su im potrebna i značajna financijska sredstva i specifična znanja. Naravno, i osnovni uvjet da u njihovim prostornim planovima postoje lokacije predviđene za takve projekte. Činjenica je i da je razvoj tih projekata dugotrajan. Također i da mandat čelnika lokalne zajednice koji krene u projekt može završiti prije no što projekt bude izgrađen. Vjerojatno u kombinaciji svega navedenog leže razlozi zašto općine ne ulažu u svoje projekte ili to vrlo rijetko čine.

No, svakako bi mogli krenuti s manjim projektima, npr. solarnim elektranama i dobro je da istraže mogućnosti financiranja iz fondova ili da slijede primjer Križevaca gdje su provedena prva dva projekta grupnog ulaganja po modelu mikrozajmova. Na taj su način građani bili uključeni u financiranje solarnih elektrana na krovu razvojno-tehnološkog centra i gradske knjižnice. Model je financijski isplativ i gradu i građanima. To potvrđuje i činjenica da su za prvi projekt sredstva prikupili u deset, a za drugi u manje od dva dana. Ljudi su sve više svjesni i ekološke i ekonomske važnosti OIE.

Preostaje nadati se da će Hrvatska sve više težiti obnovljivim izvorima energije, urediti i olakšati brojne administrativne prepreke, privući investitore i postati što „zelenija“.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDugotrajno skladištenje gomolja krumpira
Sljedeći članakSamostanske kiflice
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985. g. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje preddiplomski studij Agroekologija na Agronomskom fakultetu, zatim diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam koji završava 2012. g. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof. dr. sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt) te Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt). Od 2014. urednik u Gospodarskom listu; autor nekoliko stručnih i znanstvenih članaka. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi. U Stil pekarni radio kao prodajni predstavnik tijekom studija. U Interpunktu tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji kao voditelj evenata za razne klijente. Služi se engleskim i osnovno španjolskim jezikom. Područja interesa: precizna i ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, ljekovito bilje, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. Znanstvene publikacije: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/38362