Tržni proizvođači krumpira upoznati su s Provedbenom uredbom Komisije EU 2019/989 od 17. lipnja 2019. Njom više nije odobrena djelatna tvar klorprofam radi sprječavanja klijanja gomolja krumpira tijekom čuvanja i skladištenja; (u pripravcima “Tuberite”, “Neo-Stop” i “Tuberprop”). Navedena sredstva su povučena iz prodaje 22. svibnja 2020. Primjena zaliha bila je dopuštena u našoj zemlji do 8. listopada 2020.
Sredinom zadnje dekade kolovoza 2020. g. raspisan je Natječaj za tip operacije 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstva – ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir“. 8. listopada 2021. tvrtka “BelPak” d.o.o. je u Belici svečano otvorila novoizgrađeno – prvo hrvatsko skladište za krumpir bez klorprofama. Ono je sufinancirano Ministarstvom poljoprivrede i EU bespovratnim sredstvima iz Programa ruralnog razvoja.
Tablica 1. Usporedba prinosa gomolja krumpira tijekom zadnje dvije sezone na lokalitetu Mursko Središće; (utjecaj meteoroloških uvjeta i nekih programa folijarne zaštite cime krumpira); sorte u pokusu: severina, arizona, esmee i kuroda (vlastita istraživanja)
| Članovi pokusa | Ukupni prinos gomolja t/ha (promjer >4 cm) |
| 2020. godina | |
| Tretirano fungicidi + biognojiva | Prosjek 58,6 t/ha |
| Tretirano fungicidi | Prosjek 50,0 t/ha |
| Netretirano | Prosjek 42,5 t/ha |
| 2021. godina | |
| Tretirano fungicidi + biognojiva | Prosjek 24,5 t/ha |
| Tretirano fungicidi | Prosjek 18,0 t/ha |
| Netretirano | Prosjek 17,5 t/ha |
Značaj krumpira za međimursku poljoprivredu je poznat izvan granica naše zemlje. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju zadnjih godina na području naše najsjevernije županije posadi 36-37 % od ukupne hrvatske tržne proizvodnje krumpira. Najveći dio uroda prodaje se tijekom zimskog i rano proljetnog razdoblja. Zbog tradicije, motiviranosti i osposobljenosti proizvođača, posjedovanja specifične opreme i mehanizacije; pogodnog zemljišta i u prosječnim sezonama optimalnih meteoroloških uvjeta, znamo da polovicu od ukupne godišnje tržne proizvodnje krumpira u našoj zemlji daje Međimurska županija. Ali, zbog globalnih klimatskih promjena nisu svake godine jednako povoljni uvjeti uzgoja krumpira. To potvrđuju protekle dvije sezone, rekordna po prinosima 2020. i zbog ekstremnih ljetnih vrućina i suše manje pogodna 2021.
Skladištenje gomolja krumpira
Za kvalitetno i dugo čuvanje krumpira potrebna su specijalna toplinski izolirana skladišta s uređajima za hlađenje gomolja krumpira i aktivnom ventilacijom (uz aplikaciju za praćenje temperature i sadržaja vlage vanjskog zraka). Gomolji krumpira su “živa bića”. Ona disanjem oslobađaju toplinu. Čuvanjem na hrpama neprimjerene visine i bez prozračivanja, postaju podložniji negativnim fiziološkim poremećajima i razvoju patološke truleži i gnjiloće (u hrpi temperatura mase gomolja za 4 dana naraste 1°C).
Prije dugotrajnijeg čuvanja gomolje prvo treba osušiti i tijekom dvotjednog razdoblja pospješiti zarašćivanje rana. Idealno bi bilo pri optimalnoj temperaturi 15° do 18°C propuhivati oko 14 dana zrak s povišenom vlagom. Nakon toga se hrpa stolnog ili jestivog krumpira za višemjesečno čuvanje tijekom zime ohlađuje na 6° do 7°C. Primjerice, sjemenski krumpir je optimalno ohladiti na 4°C, a krumpir za čips na 8 do 9°C. Prije pražnjenja skladišta masu krumpira bi prije trebalo zagrijati na 14° do 15°C. U praksi se urodi krumpira čuvaju u nedovoljno izoliranim prostorijama i podrumima. Zato zimi često dolazi do “zaslađivanja” krumpira, a naročito ako se temperatura spušta na vrijednosti ispod 6°C. Pritom gomolji gube vodu, a škrob se pretvara u šećer, pa tako “zaslađeni” gomolji mogu izdržati i -2°C.
Umjesto povučenih sredstava iz primjene na osnovi klorprofama (Tuberite-N, Neo-Stop, Tuberprop), Ministarstvo poljoprivrede je krajem protekle 2020. izdalo dozvole za “zamjenska” sredstva: 1,4-Sight (1,4-dimetilnaftalen) i Biox-M (ulje klasate metvice). Za primjenu ovih pripravaka potrebni su posebni uređaji, te izolirana skladišta s aktivnim prozračivanjem.
“Skladište nije bolnica”
Prilikom vađenja poželjno je što manje ozljeđivati gomolje. Inficirani gomolji tijekom čuvanja ne mogu se izliječiti. Uskladištene gomolje tijekom prva 2-3 tjedna čuvanja preporučuje se propuhivati zrakom zasićenim vlagom barem 95 % uz postupno smanjivanje temperature do vrijednosti 12,8°C. Držanjem temperature u skladištu na 5° do 6°C može se značajno smanjiti pojava truleži gomolja krumpira.
U meteorološki ekstremnim sezonama (npr. 2021.), samo pothlađivanje i čuvanje gomolja krumpira na temperaturama blizu 7°C vjerojatno neće biti dovoljno za dugotrajnije fiziološko mirovanje gomolja krumpira (dormantnost). U našoj zemlji, nakon povlačenja s tržišta i zabrane klorprofama, protiv klijanja gomolja krumpira tijekom skladištenja dopuštenje za primjenu imaju maleinski hidrazid; 1,4-dimetilnaftalen; ulje klasate metvice. Pripravci na osnovi maleinskog hidrazida (Fazor SG, Itcan SL) koriste se prskanjem biljaka u polju. 1,4-dimetilnaftalen (1,4-Sight) i/ili ulje klasaste metlice (Biox-M) koriste se primjenom na gomolje u skladištima pomoću posebnih uređaja za hladno ili toplo zamagljivanje.
Tablica 2. Sredstva protiv klijanja gomolja krumpira dopuštena u našoj zemlji nakon zabrane i povlačenja s tržišta klorprofama
Djelatna tvar i pripravak Primjena maleinski hidrazid (Fazor SG, Itcan SL) Djeluje na disanje i transpiraciju biljke, koristi se prskanjem biljaka u polju* radi naknadnog sprječavanja prijevremenog klijanja gomolja krumpira (K=21 dan) 1,4-dimetilnaftalen (1,4-Sight) Koristi se kao regulator rasta za sprječavanje klijanja gomolja krumpira. Tretiraju se gomolji u skladištima uređajem za toplo ili hladno zamagljivanje (20 ml/tonu gomolja) (primjena se ponavlja nakon 4-6 tjedana) (K=30 dana). ulje klasate metvice (Biox-M) Koristi se kao regulator rasta za sprječavanje klijanja gomolja krumpira. Primjena uređajem za toplo zamagljivanje u skladištima na ohlađene gomolje (6-15 dana nakon vađenja). Koristiti u prvoj primjeni 90 ml/tonu gomolja, a u svakoj naknadnoj 30 ml/tonu gomolja. U kontinuiranoj primjeni je dozvoljeno najviše 11 aplikacija, uz vremenski razmak najmanje 21 dan (1-2 ml/t/danu).
Ograničenja novih načina čuvanja
Prema informacijama dobivenim iz država koje su već ranijih godina započele uvođenjem nove tehnologije čuvanja gomolja krumpira bez klorprofama, primjena svakog od ranije navedenih zamjenskih spojeva ima određenih ograničenja. Zajedničko im je da su manje djelotvorni i skuplji od ranije raširenog načina skladištenja. Npr. primjena ekološki vrlo prihvatljivog ulja klasaste metlice daje gomoljima krumpira neželjeni miris. Takva se roba najprije treba prozračiti.
Osim novih skladišta, dugotrajno čuvanje gomolja zahtijevat će od tržnih proizvođača krumpira u narednim sezonama biranje za uzgoj sorti krumpira izraženije dormantnosti. Također i korištenje novih spojeva i metoda aplikacije radi sprječavanja klijanja gomolja.
U narednim sezonama osim tretiranja cime krumpira od uzročnika bolesti, štetnika i stresnih meteoroloških uvjeta valja istražiti i prikladnost (isplativost) maleinskog hidrazida (uz ograničenja navedena u Tablici 3.); kako bi spriječili prijevremeno klijanje gomolja u skladištima tijekom čuvanja u zimskom razdoblju.
Primjena maleinskog hidrazida u polju može odgoditi primjenu i broj potrebnih aplikacija 1,4-dimetilnaftalen (1,4.-Sight) i/ili ulje klasaste metlice (Biox-M) u skladištima. Prva iskustva iz Njemačke pokazuju da će opisana tehnologija značajno poskupiti sprječavanje prijevremena klijanja gomolja u skladištima u odnosu na vrijeme kad je bila dopuštena primjena klorprofama (uz uvjet da proizvođači već posjeduju specijalizirana skladišta)! Primjena maleinskog hidrazida nije dopuštena u proizvodnji sjemenskog krumpira. Točnije, gomolji sa takvih polja ne mogu se koristiti kao “farmersko sjeme”!
*Tablica 3. Ograničenja i zahtjevi kod primjene maleinskog hidrazida u polju radi sprječavanja naknadnog klijanja gomolja krumpira početkom skladištenja
1. Nanositi ga na zdravu biljku, bez miješanja sa drugim sredstvima za zaštitu bilja (bez fungicida, insekticida i sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja). 2. Optimalno vrijeme primjena kad 80 % gomolja bude veličine 25-35 mm (npr. ovisno o sorti i meteorološkim uvjetima dva tjedna nakon cvatnje, a najmanje 4-5 tjedana prije uništavanje cime). 3. Ovisno o veličini cime krumpira primijeniti propisanu količinu (dozu) uz 400-500 litara škropiva/ha (npr. Fazor SG u količini 5,0 kg/ha ili Itcan SL u količini 11,0 lit./ha). 4. Ne primjenjivati maleinski hidrazid kad su temperature zraka >25°C, a kod aplikacije je potrebna i povišena vlažnost zraka. 5. Poželjno je da 24 sata nakon primjene maleinskog hidrazida ne pada kiša, radi što boljeg usvajanja kroz cimu do samih gomolja.
Izolirana skladišta sa hlađenjem i aktivnim prozračivanjem (foto 1 i 4) neophodna su za dugotrajnije čuvanje krumpira bez primjene klorprofama. Sredinom listopada 2021. vlasnici i dobavljači tvrtke “BelPak” iz Belice već su punili drugu komoru kvalitetnim gomoljima krumpira (foto 2 i 3). (foto: M. Šubić)
