Današnjom objavom Natječaja za provedbu Podmjere 4.1. »Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva« – provedba tipa operacije 4.1.1. »Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava« – ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir, Ministarstvo poljoprivrede stavlja na raspolaganje 100 milijuna kuna proizvođačima krumpira za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje skladišnih kapaciteta za krumpir, a kako bi im se omogućilo daljnje poslovanje u skladu s važećim EU propisima. 

Sukladno Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/989 države članice moraju oduzeti registracije sredstvima za zaštitu bilja koja sadrže klorprofam, regulator rasta za sprečavanje klijanja konzumnog krumpira tijekom skladištenja, najkasnije do 8. siječnja 2020. godine. Sve zalihe sredstava za zaštitu bilja koja sadrže klorprofam moraju se potrošiti i maknuti s tržišta država članica do 8. listopada 2020. godine. Novonastalom situacijom hrvatski proizvođači merkantilnog krumpira našli su se u vrlo nepovoljnoj situaciji, s obzirom da na tržištu Republike Hrvatske trenutno ne postoji alternativa budući da je za zaštitu klijanja gomolja krumpira sukladno novim sredstvima za zaštitu bilja i novim tehnologijama primjene potrebno izgraditi nova, tehnički savršenija i bitno skuplja nepropusna skladišta. Sve to, kao i nabava pripadajuće opreme, predstavlja veliki financijski izdatak koji proizvođači merkantilnog krumpira ne mogu osigurati bez pomoći države.

Prihvatljivi korisnici su pravne i fizičke osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika kao i proizvođačke organizacije. Intenzitet potpore iznosi do 50 % prihvatljivih troškova projekta uz mogućnost uvećanja za dodatnih 20 % za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici ili za ulaganja koja se odvijaju u planinskom području, području sa značajnim prirodnim ograničenjima ili ostalim područjima s posebnim ograničenjima ili za zajedničke projekte (uključuje i projekte koje provode zadruge ili proizvođačke organizacije), odnosno najveći intenzitet potpore po projektu iznosi do 70 %.

Najveći iznos potpore je 500.000,00 EUR-a, odnosno za zajedničke projekte 1.000.000,00 EUR-a.

Prijave na natječaj moguće je podnijeti od 24. kolovoza do 23. listopada 2020.

Više informacija o detaljima natječaja možete pronaći ovdje.

Prethodni članakSILMAX – nova tehnologija za suzbijanje štetnika
Sljedeći članak„Krenuti dalje je jednostavno, teško je ono što ostavljaš iza sebe“
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine, Republika Hrvatska postala je osnivač Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Sjedište Agencije je u Zagrebu, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaka država članica Europske unije mora imati agenciju za plaćanja u poljoprivredi. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi  jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo.     Da bi mogla povlačiti oko 5 milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju RH, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima (Uredba EK 885/2006). Da bi dobila akreditaciju, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima.    Od ostalih neophodnih sustava, Agencija ima Upisnik poljoprivrednika s 174 953 registriranih poljoprivrednika (podaci od 4.5.2016.), zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela; te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – zaštićenu internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore.  Osnovni poslovi APPRRR:  - provedba nacionalnih mjera potpora u poljoprivredi i ribarstvu - provedba mjera Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja) -provedba mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u  stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka) - provedba mjera IPARD programa (6 mjera) - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru pčelarstva - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - provedba mjera Zajedničke ribarstvene politike EU - dodjela prava na potrošnju „plavog goriva“ - naknada šteta od elementarnih nepogoda - provedba potpora osiguranja usjeva - provedba programa kapitalnih ulaganja   www.apprrr.hr