Ova je vijest uznemirila sve one koji su planirali provesti neko od ulaganja i za to tražiti sufinanciranje iz IPARD programa, a takvih je prema informacijama s terena popriličan broj. Razlog obustavi daljnjeg raspisivanja natječaja leži u velikom broju neobrađenih prijava s posljednjih natječaja, poglavito za mjeru 302, ali i za mjere 101 i 103. Veliki broj pristiglih prijava zagušio je administrativne kapacitete Agencije za plaćanja, a već je i nakon prve analize prijava postalo jasno kako ukupni traženi iznos potpore premašuje trenutno raspoloživa sredstva. Zato je potrebno obraditi sve pristigle prijave, te nakon potpisivanja Ugovora s prihvatljivim korisnicima, utvrditi preostali dio raspoloživih sredstava kako bi se odlučilo o mogućem raspisivanju još ponekog IPARD natječaja.
Dosadašnji rezultati
Na sve do sada raspisane IPARD natječaje pristigle su ukupno 1.144 prijave, čiji su projekti ukupno vrijedni oko 3.6 milijardi kuna, dok je za njih tražena potpora od oko 2.1 milijardi kuna. Od svih pristiglih prijava, do sada je s 324 korisnika sklopljen IPARD ugovor, za investicije ukupne vrijednosti od 1.2 milijardi kuna, za koje je ugovorena potpora u iznosu od 677 milijuna kuna. Neki od projekata, točnije njih 103 su već dovršeni i za njih je isplaćena potpora u iznosu nešto manjem od 200 milijuna kuna, a 541 prijava ukupne vrijednosti od 1.5 milijardi kuna još se uvijek nalaze u obradi. Na natječaje Mjere 301 – „Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“ pristiglo je 210 prijava jedinica lokalne samouprave, dok su se 124 prijave odnosile na ulaganja u mjeri 103 – „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda“. Dakle, spomenuta 541 prijava koja je još uvijek u obradi, razlog su odgodi daljnjeg raspisivanja natječaja.
Promatramo li prijave po mjerama, najveći interes je do sada vladao za mjeru 101 – „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ za koju je pristiglo 426 prijava, a slijedi mjera 302 – „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“ s 329 zaprimljenih prijava.
Natječaji u 2014. godini
Iako je na početku provedbe IPARD programa, bilo brojnih problema, oni su s vremenom otklonjeni. Europska komisija nam je odobrila brojna nova ulaganja, omogućena su ulaganja nekim novim korisnicima, smanjivani su kriteriji prihvatljivosti. Sve je to dovelo do znatno bolje iskoristivosti sredstava. Sada je IPARD program pri svome kraju, a raspoloživa sredstva su većim dijelom ugovorena. No, svi oni koji su imali ili će imati potrebu za provedbom nekih ulaganja, moraju imati samo malo strpljenja. Naime, nakon IPARD-a nam slijedi novi program Ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020., koji nudi znatno više mogućnosti, znatno veći broj prihvatljivih ulaganja, veće potpore. Spomenimo samo jednu usporedbu. Iz IPARD programa je Republici Hrvatskoj na raspolaganju bio iznos koji se, ovisno o godini, kretao između 25,5 i 27,7 milijuna EUR-a, dok se u novom Programu ruralnog razvoja, Hrvatskoj dodjeljuje iznos koji se, ovisno o godini kreće od 278 – 313 milijuna EUR-a. Tom europskom novcu treba pridodati i doprinos Republike Hrvatske koji iznosi 25%, što nas dovodi do iznosa od 2 milijarde i 606 milijuna EUR-a, koliko iz Programa ruralnog razvoja imamo na raspolaganju do 2020. godine. Iznos je ovo koji nas raduje, ali u isto vrijeme treba i potaknuti na razmišljanje, kako ga najbolje iskoristiti, u što je moguće većem postotku. Idealno, u potpunosti. No, novi je Program još uvijek u izradi i prema predviđanjima, njegova primjena neće započeti prije druge polovice 2014. godine. Ne iz razloga sporosti hrvatske administracije, već iz jednostavnog razloga što Europska komisija još uvijek nije donijela ključnu uredbu kojom se definiraju svi detalji, kako hrvatskog Programa ruralnog razvoja, tako i Programa ostalih 27 članica EU. Ipak, kako se ne bi dogodilo da hrvatski poljoprivrednici, ali i stanovnici ruralnih područja uopće, budu uskraćeni za nove natječaje tijekom 2014. godine, Ministarstvo poljoprivrede s Europskom komisijom upravo dogovara način financiranja mjera ruralnog razvoja tijekom 2014. godine, odnosno sve do trenutka raspisivanja 1. natječaja po novom programu. Kakvo će se rješenje pronaći znat ćemo vrlo skoro. Svi oni koji su planirali neku investiciju, mogu nastaviti s pripremom opće dokumentacije, ishođenjem građevne dozvole, sređivanja stanja u zemljišnim knjigama i dr. Treba spremno dočekati raspisivanje sljedećih natječaja, kojima će se, sasvim sigurno, sufinancirati ulaganja vrlo slična onima iz IPARD programa, uz blaže kriterije prihvatljivosti, jednostavnije procedure i veći broj prihvatljivih ulaganja, sve uz znatno manje potrebne dokumentacije.
