Stanište ove biljne vrste su uglavnom kisela i vlažna tla. Aronija dobro uspijeva i na tlima s visokom razinom podzemne vode, pa je rješenje za područja gdje druge vrste voća ne uspijevaju. Kako u našem podneblju nema prirodnih bolesti ni štetočina, nije potrebno korištenje zaštitnih preparata. Može se uzgajati kao eko proizvod. Tako još više dobiva na vrijednosti, kako zdravstvenoj tako i ekonomskoj.
Plodovi za zdravlje
Svježi plodovi aronije su prava vitaminska bomba i imaju veliki antioksidativni kapacitet. Djeluju zaštitno kod tumora, smanjuju toksičnost i pospješuju oporavak bubrega i jetre, a imaju nizak udio kalorija i masti. Poznato je da aronija povoljno djeluje na imunitet i osnažuje tijelo u borbi protiv bakterija i virusa. Održava zdravlje mokraćnog sustava, jača pamćenje, pomaže probavne procese i potiče organizam na proizvodnju “dobrog kolesterola”. Kako aronija poboljšava cirkulaciju krvi u venama, smanjuje visoki krvni tlak, pomaže kod ateroskleroze, upale i proširenja vena. U njenoj pradomovini su sjevernoamerički Indijanci koristili bobice aronije kao hranu zimi. Zato jer dugo ostaju na grmu i ne kvare se, radili su pogače i miješali mljevene sušene bobice sa životinjskom masti. Osim bobica, koristili su i lišće za zaustavljanje krvarenja.
Aronija otporna na mraz
Aronija je samooplodni listopadni grm kojii naraste do 2-3 metra visine i 2,5 m širine. U kontinentalnoj Hrvatskoj cvate krajem travnja, a cvijet je otporan na niske proljetne temperature i mraz ga ne može oštetiti. Cijela biljka aronija podnosi temperature i do -30°C. Cvjetove oprašuju uglavnom pčele, ali je moguće i oprašivanje vjetrom.
Okrugli ljubičasti plodovi aronije dozrijevaju u kolovozu, pojavljuju se u velikom broju, jabučastog su oblika. Težine su 1-1,5 g, a budući dozrijevaju u isto vrijeme, potrebna je samo jedna berba. Kod ručne berbe moguće je ubrati do 12 kg za sat vremena. Na većim plantažama strojnom berbom 1 ha se obere za 3-4 sata (2.000 kg/sat).
Meso ploda ima intenzivno crvenu boju i slatku do kiselkastu trpku aromu koja podsjeća na borovnice. Plodovi se nakon berbe trebaju što prije preraditi ili naglo zamrznuti. Ukoliko se čuvaju do prerade onda se uskladište na maksimalno 2 tjedna kod 15-25°C i 80% relativne vlage zraka. Ovisno o načinu sadnje mogući prinos je 8-12 t/ha, a plantaža može trajati do 20 godina. Iako se plod pojavi već iduće godine nakon sadnje, da bi grm došao u punu plodnost treba 6-8 godina.
Troškovi
Troškovi su najveći upravo u godini sadnje i to uglavnom zbog sadnica koje čine 42% troška i sustava protugradne mreže (49% troška). U godini pune rodnosti aronije troškovi mogu biti različiti, ovisno o načinu pakiranja za tržište, jer je nabavna cijena ambalaže različita. U ostale troškove su uključeni troškovi pothlađivanja na 7°C i skladištenja. Prihodi se mogu kretati u rasponu od 400.000 do 800.000 kn/ha. Ovisno o ambalaži u kojoj se svježe bobice plasiraju na tržište.
Uobičajeno se svježe bobice aronije na tržištu prodaju u 3 pakiranja. To su letvarice od 5 kg, košarice 0,25 kg i košarice 0,125 kg. Osim svježih plodova, na tržište se mogu plasirati i prerađevine. Npr. sok, liker, rakija, vino, sušene bobice, čaj, džem, prirodna boja. Pri tome se dodatno poveća zarada. U proizvodnji prirodnih boja od 1 kg aronije se može dobiti 320 g antocijana. Sušenjem bobica masa se smanji za 50%, te se od 8.000 kg/ha svježih bobica dobije 4.000 kg osušenih. Iskoristivost plodova aronije za sok je 75-80%, a može se povećati za još 6% ako plodovi prije cijeđenja odleže neko vrijeme na -5°C.
Pregledom cijena soka aronija na tržištu proizlazi kako ovo može biti vrlo isplativa proizvodnja, a posebno je cijenjen matični sok (100% aronija). U novije vrijeme trend zdrave hrane je sve prisutniji i sve češće ljudi umjesto u ljekarnu, odlaze u prodavaonicu zdrave hrane. Ne čudi stoga što je aronija sve više zastupljena u našim voćnjacima, što je sve veći broj pitanja o uzgoju aronije, a njenih proizvoda svakim danom sve više vrsta i pakiranja.
