""Stanište ove biljne vrste su uglavnom kisela i vlažna tla. Dobro uspijeva i na tlima s visokom razinom podzemne vode, pa je rješenje za područja gdje druge vrste voća ne uspijevaju. Kako u našem podneblju nema prirodnih bolesti ni štetočina, nije potrebno korištenje zaštitnih preparata, te se može uzgajati kao eko proizvod. Tako još više dobiva na vrijednosti, kako zdravstvenoj tako i ekonomskoj.

Plodovi za zdravlje

""Svježi plodovi aronije su prava vitaminska bomba i imaju veliki antioksidativni kapacitet, djeluju zaštitno kod tumora, smanjuju toksičnost i pospješuju oporavak bubrega i jetre, a imaju nizak udio kalorija i masti. Poznato je da aronija povoljno djeluje na imunitet i osnažuje tijelo u borbi protiv bakterija i virusa, održava zdravlje mokraćnog sustava, jača pamćenje, pomaže probavne procese i potiče organizam na proizvodnju “dobrog kolesterola”. Kako aronija poboljšava cirkulaciju krvi u venama, smanjuje visoki krvni tlak, pomaže kod ateroskleroze, upale i proširenja vena. U njenoj pradomovini su sjevernoamerički Indijanci koristili bobice aronije kao hranu zimi, jer dugo ostaju na grmu i ne kvare se, radili su pogače i miješali mljevene sušene bobice sa životinjskom masti. Osim bobica, koristili su i lišće za zaustavljanje krvarenja.

Otporna na mraz

Ovaj samooplodni listopadni grm naraste do 2-3 metra visine i 2,5 m širine. U kontinentalnoj Hrvatskoj cvate krajem travnja, a cvijet je otporan na niske proljetne temperature i mraz ga ne može oštetiti. Cijela biljka podnosi temperature i do -30°C. Cvjetove oprašuju uglavnom pčele, ali je moguće i oprašivanje vjetrom. Okrugli ljubičasti plodovi dozrijevaju u kolovozu, pojavljuju se u velikom broju, jabučastog su oblika, težine 1-1,5 g, a budući dozrijevaju u isto vrijeme, potrebna je samo jedna berba. Kod ručne berbe moguće je ubrati do 12 kg za sat vremena, a na većim plantažama strojnom berbom 1 ha se obere za 3-4 sata (2.000 kg/sat). Meso ploda ima intenzivno crvenu boju i slatku do kiselkastu trpku aromu koja podsjeća na borovnice. Plodovi se nakon berbe trebaju što prije preraditi ili naglo zamrznuti, a ukoliko se čuvaju do prerade onda se uskladište na maksimalno 2 tjedna kod 15-25°C i 80% relativne vlage zraka. Ovisno o načinu sadnje mogući prinos je 8-12 t/ha, a plantaža može trajati do 20 godina. Iako se plod pojavi već iduće godine nakon sadnje, da bi grm došao u punu plodnost treba 6-8 godina.

Troškovi

Troškovi su najveći upravo u godini sadnje i to uglavnom zbog sadnica koje čine 42% troška i sustava protugradne mreže (49% troška). U godini pune rodnosti troškovi mogu biti različiti, ovisno o načinu pakiranja za tržište, jer je nabavna cijena ambalaže različita. U ostale troškove su uključeni troškovi pothlađivanja na 7°C i skladištenja. Prihodi se mogu kretati u rasponu od 400.000 do 800.000 kn/ha, ovisno o ambalaži u kojoj se svježe bobice plasiraju na tržište. Uobičajeno se svježe bobice aronije na tržištu prodaju u 3 pakiranja: letvarice od 5 kg, košarice 0,25 kg i košarice 0,125 kg. Osim svježih plodova, na tržište se mogu plasirati i prerađevine (sok, liker, rakija, vino, sušene bobice, čaj, džem, prirodna boja) i pri tome dodatno povećati zarada. U proizvodnji prirodnih boja od 1 kg aronije se može dobiti 320 g antocijana, a sušenjem bobica masa se smanji za 50%, te se od 8.000 kg/ha svježih bobica dobije 4.000 kg osušenih. Iskoristivost plodova aronije za sok je 75-80%, a može se povećati za još 6% ako plodovi prije cijeđenja odleže neko vrijeme na -5°C. Pregledom cijena soka na tržištu proizlazi kako ovo može biti vrlo isplativa proizvodnja, a posebno je cijenjen matični sok (100% aronija). U novije vrijeme trend zdrave hrane je sve prisutniji i sve češće ljudi umjesto u ljekarnu, odlaze u prodavaonicu zdrave hrane. Ne čudi stoga što je aronija sve više zastupljena u našim voćnjacima, što je sve veći broj pitanja o uzgoju aronije, a njenih proizvoda svakim danom sve više vrsta i pakiranja.

""

""

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakHrvatske autohtone pasmine konja
Sljedeći članakPesto od rajčica i parmezana
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.