Tradicionalno uzgajanje povrća u plasteniku obavlja se na postojećem tlu, uz povećanu primjenu gnojiva i zaštitnih sredstava, jer se proizvodnja odvija tijekom cijele godine.

Međutim, zbog neprekidnog uzgoja malog broja vrsta, praktično monokultura, već nakon nekoliko godina i pojave štetnih insekata, pojavljuju se problemi vezani za zabarivanje. Kao posljedica toga otežana je zaštita, pojavljuju se bolesti i smanjuju se prinosi, iako se godinama dobro i obilno gnojilo i uvijek su se koristili novi, učinkovitiji ali i skuplji pesticidi. Nekad, ne tako davno u sličnim situacijama predlagana je promjena zemljišnog sloja debljine 30 – 40 cm, ili premještanje plastenika na drugu lokaciju. Danas se smatra da je zamjena tla i objekta preskupa, a premještanje prihvatljivo samo pod uvjetom ako je riječ o manjem objektu, i da vlasnik ima pogodnu lokaciju.


Što je rješenje? Iskustva iz drugih zemalja govore da je sada najprihvatljivije rješenje uvođenje supstratne kulture, odnosno uzgoj povrća i cvijeća na kamenoj vuni, kao posve sterilnom i sigurnom supstratu. Osim kamene vune, s istim ciljem koriste se plastične posude većeg volumena – između 20 i 30 litara, u koje se stavlja sterilizirani specijalno pripremljen supstrat, kao podloga za sadnju prethodno odnjegovanog rasada povrća.


Generalno, postoje prirodni supstrati (treset, kompost, zemlja) koji se koriste u formi vrlo precizno sastavljenih i kondicioniranih mješavina, zatim sintetički supstrati poput polistiola, i na kraju mineralni supstrati u koje spadaju perlit, vermikulit i kamena vuna.


Uzgoj sustavom supstrat kulture podrazumijeva korištenje uređaja “kap po kap” za stalno zalijevanje i ishranu biljaka. Ove dvije činjenice – supstrat kutlura i “kap po kap” nameću pitanje je li ovakva proizvodnja moguća u starim objektima?


Odgovor je pozitivan. Dakako, uz potrebno preuređenje unutrašnjosti plastenika, pri čemu je temeljno da se onemogući kontakt korijena uzgajanih biljaka s postoječim tlom u plasteniku, i da se u odnosu na tip objekta izabere vrsta, odnosno sorta koja će biti uzgajana. Dakako da ovo nije optimalno rješenje, ali je ipak za početak zadovoljavajuće i gospodarski opravdano.


Konstrukcijske inovacije kod plastenika u proteklom razdoblju dominirale su s poluvisokim plastenicima tunelskog tipa, kod kojih su osnovni nedostatci ograničena mogućnost i korištenje teže mehanizacije za obradu tla. S obzirom na to da ovakvih objekata još uvijek ima u velikom broju, trebaju biti u funkciji, ali se suvremene tehnologije u njima moraju donekle korigirati.

Prethodni članakEkološki uzgoj goveda
Sljedeći članakIzbor pasmine za uzgoj kunića
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.