Sredinom siječnja objavljene su prve procjene indeksa poljoprivrednih cijena za 2022. koje su bile znatno više nego u 2021. godini za gotovo sve glavne kategorije proizvoda, kao i za ključne poljoprivredne inpute.

Postojala su tri glavna razloga poskupljenja poljoprivrednih proizvoda, odnosno pokretači viših cijena. Prvi je bio poremećaj na globalnim poljoprivrednim tržištima izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu. Rusija i Ukrajina značajni su izvoznici žitarica, pšenice, kukuruza, uljarica (osobito suncokreta) i gnojiva. Drugi pokretač bila je široko rasprostranjena suša za koju se očekuje da će smanjiti prinose usjeva, uključujući krmno bilje poput sijena koje se koristi kao hrana za stoku. Treći su bili drugi inflatorni pritisci, a ne samo cijena energije, jer su poduzete mjere za postupno ukidanje ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima, koje su također potaknule rast cijena energije.

Podaci Eurostata pokazuju da je prosječna cijena poljoprivrednih proizvoda u cjelini (proizvodnja) u EU u odnosu na 2021.g. u prošloj godini porasla za 24%. Najviše su porasle cijene žitarica (+45%), jaja (+43%) i mlijeka ( +31 %). Naime, poskupljenja su zabilježena kod svih grupa proizvoda, s izuzetkom voća (-3%). Došlo je i do naglog rasta prosječne cijene dobara i usluga koje se trenutačno troše u poljoprivredi (tj. inputi koji nisu povezani s ulaganjima). Došlo je do povećanja od 30% za istu ‘košaricu’ inputa, u usporedbi s 2021. Unutar ove košarice, došlo je do značajnog poskupljenja gnojiva i poboljšivača tla (+87%) te energije i maziva (+59%).

Najviše porasla cijena žitaricama, jajima i mlijeku

Prve procjene indeksa poljoprivrednih cijena za 2022. pokazuju da su cijene bile znatno više nego u 2021. godini za gotovo sve glavne kategorije proizvoda, kao i za ključne poljoprivredne inpute.  Cijene žitarica, jaja i mlijeka najbrže su porasle u 2022. u Finskoj, Francuskoj i Latviji. Kako bi se ilustrirala rasprostranjenost povećanja cijena u EU-u, fokus je stavljen na žitarice, jaja i mlijeko, tri proizvoda s najvećim prosječnim rastom cijena u EU-u 2022.  

Prosječne cijene žitarica u cjelini (segment koji obuhvaća pšenicu, ječam, kukuruz, raž i zob kao i druge vrste žitarica) porasle su u svim zemljama EU između 2021. i 2022. Stopa se kretala od +33% u Austriji i Nizozemskoj i +34% u Latviji do +67% u Mađarskoj i +70% u Finskoj.

Cijene jaja također su porasle u svim zemljama EU između 2021. i 2022. Stopa se kretala od +6% u Luksemburgu i +7% na Cipru i u Grčkoj do +68% u Nizozemskoj, +74% u Belgiji i +76% u Francuskoj.

Suša diljem EU-a 2022. smanjila je dostupnost svježe trave kao hrane za mliječne krave. Došlo je do rasta cijena mlijeka u svim zemljama EU-a 2022., u rasponu od relativno ograničenih +3% na Cipru (gdje je kozje mlijeko također ključni proizvod) i +9% na Malti do oko +50% u Belgiji, Litvi, Mađarskoj i Latviji.

 Izvor: Eurostat

Prethodni članakObavijest o objavi odluka za Nacionalne potpore i vezane za Privremeni okvir COVID-19
Sljedeći članakBesplatni tečajevi o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.