Znate li što je to ugljično neutralna poljoprivreda? I znate li kako će poljoprivrednici u bliskoj budućnosti pomagati u očuvanju okoliša i za to dobivati novce? Gospodarski list je u Francuskoj saznao odgovore na ta i mnoga druga zanimljiva pitanja.

Klimatske promjene utječu na naš svakodnevni život. U Hrvatskoj se već osjećaju posljedice ekstremnijih vremenskih prilika, poput velikih poplava, dugotrajnih suša, opasnih tuča i proljetnih mrazeva, koji nanose velike štete i u poljoprivredi. Tome je pridonijela ljudska aktivnost zbog velike potrošnje fosilnih goriva i povećanjem koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi.

Kako bi se preokrenuo negativan trend porasta stakleničkih plinova, a osobito ugljičnog dioksida, Europska unija je donijela odluku da će do 2050.g. postati ugljično neutralna i neće koristiti fosilna goriva.

Poticaji za usvajanje klimatski prihvatljivih praksi

Zelenim planom i strategijama u poljoprivredi i poljoprivrednici će pomoći u očuvanju okoliša. Ključni su za postizanje klimatski neutralnog gospodarstva , jer dobrim poljoprivrednim praksama mogu „uhvatiti“ CO2 iz atmosfere.

Kako bi se sektor poljoprivrede i šumarstva potaknuo na provedbu klimatskih mjera i doprinos europskom Zelenom planu, potrebno je stvoriti izravne poticaje za usvajanje klimatski prihvatljivih praksi. Trenutno ne postoji ciljani politički alat koji bi značajno poticao povećanje i zaštitu pohranjivanja ugljika na poljoprivrednim površinama. Iz tog razloga Europska komisija je u prosincu 2021. usvojila Komunikaciju o održivim ciklusima ugljika; sve kako je najavljeno u Strategiji Od polja do stola (Farm2Fork).

U nekim državama EU, poput Francuske, već se provode projekti smanjenja emisije ugljika na farmama. Urednik Gospodarskog lista, kao jedini predstavnik iz Hrvatske, s petnaestak kolega novinara iz drugih članica EU na poziv Uprave za poljoprivredu (DG AGRI) Europske komisije, imao je prilike posjetiti francusku regiju Bretanju i obići nekoliko takvih farmi. Na njima su predstavljeni primjeri i modeli smanjenja emisije CO2., odnosno ugljičnog otiska farme.

Ugljični otisak

Sve teže posljedice klimatskih promjena s prognozama pogoršanja u budućnosti, potaknula je Europsku komisiju da prvotni plan smanjenja emisije CO2 s 20% do 2030.g. u odnosu na 1990, znatno poveća do 46% smanjenja ispuštanja CO2 u odnosu na 1990.g. U Francuskoj to misle postići na dva načina: smanjenjem izvora emisije CO2 i povećanjem sekvestracije ugljika (pohranjivanje).

Stručnjak iz udruženja proizvođača kukuruza i pšenice, Gildas Cotten predstavio je francuski model Label Bas Carbone – naljepnicu niske razine ugljika. Nju od studenog 2018. g. provodi francusko ministarstvo ekološke tranzicije koje je propisalo nacionalne standarde u redukciji CO2. Ovaj model otvoren je za sve sudionike, javne i privatne, francuske i inozemne, no područje provedbe mora biti u Francuskoj.

Trenutno se provodi nekoliko projekata, između ostalih i CAP2ER – ugljično neutralno stočarstvo u trajanju 5 godina. U njemu se pomoću osnovnih i naprednih procjena omogućuje kalkulacija smanjenja emisije i pohranjivanja CO2. Stočarske farme koje se uključe u ovaj projekt moći će dobiti ugljične kredite; i to nakon što se pokaže kako su u razdoblju od 5 godina smanjile emisiju stakleničkih plinova i istovremeno pohranile CO2. Te kredite otkupljuju tvrtke, poput zrakoplovnih kompanija koje ispuštaju velike količine stakleničkih plinova. Tako će kupnjom tih ugljičnih kredita koje steknu poljoprivrednici, anulirati vlastitu količinu emisije CO2. Transakcije će se provoditi putem posebnih burzi s ugljičnim kreditima. Cilj cijelog modela je implementirati takav sustav kompenzacije ugljika na području cijele EU.

Agrarni novinari u obilasku eksperimentalne farme Derval (izvor: ©European Union 2022 – photo: Cornelia Smet)

Eksperimentalna farma

Najveći grad u regiji Bretanja je Nantes. S obzirom da se nalazi uz Atlantski ocean, cijela ta regija ima atlantsku klimu s blagim zimama i prosječnim godišnjim oborinama od oko 1200 mm. To pruža izvrsne mogućnosti za razvoj stočarstva zbog dugotrajnije ispaše. Tako je Bretanja najznačajnija francuska regija za proizvodnju mlijeka, jer 40% farmi u toj regiji bavi se proizvodnjom mlijeka. Za usporedbu, po površini ta regija ima oko 31000 km2 (nešto više od polovine površine Hrvatske); ima i 3,9 milijuna stanovnika (dakle otprilike kao Hrvatska). To znači da ima skoro dvostruko veću gustoću stanovnika. U toj regiji nalazi se 11 300 mliječnih farmi (u Hrvatskoj je taj broj oko 3300 i stalno se smanjuje) koje proizvode oko 22% ukupne proizvodnje mlijeka u Francuskoj.

Više od 99% proizvedenog mlijeka prerađuje se u mliječnoj industriji. Oko 16 tisuća tona se samostalno konzumira ili prerađuje i prodaje na farmama. Organsko mlijeko čini 2% regionalnih isporuka mlijeka. I u Bretanji je došlo do smanjenja broja farmi s muznim kravama, no ne tako drastično kao u Hrvatskoj. Kod njih je taj broj za trećinu manji. U Hrvatskoj je unazad 15-ak godina opstala tek svaka četvrta farma; odnosno imamo oko 25% proizvođača mlijeka u odnosu na razdoblje prije ulaska u EU; tad je 2012. g u Hrvatskoj bilo oko 12 000 farmi s muznim kravama, prema podacima tadašnje HPA.

Tablica 1. Veličina farmi muznih krava u Bretanji (broj krava u uzgoju)

Prva farma koju smo posjetili bila je eksperimentalna farma Derval. Farmom upravlja Poljoprivredna komora Loire-Atlantic i surađuje s Institutom de l’élévage (Institut za stočarstvo) od svog osnivanja 1973. godine. Na farmi je 85 muznih krava i 35 junica, a površina kojom raspolaže je 106 hektara. Pasmina na farmi je Prim Holstein, a 85 krava daje oko 715 000 litara mlijeka godišnje koje ide u otkup. Prosječna vrijednost mliječne masti u mlijeku je 4,3%, a proteina 3,4%. Prosječno po kravi imaju 8430 litara godišnje. Prema površini, imaju 1.31 grla/ha, što im je dovoljno za hranidbu, pa ne moraju nabavljati dodatna krmiva.

Eksperimentalna farma Derval

Krave su smještene u velikoj staji s ležištima i podovima sa skraperima, a mužnja se obavlja pomoću robota i sustava automatskih brana koje omogućuju kravama odlazak na pašnjake koji okružuju staju i koji se prostoru na 26 ha.

Ispaša se često zaustavlja kad farmer kupi robota za mužnju. Eksperimentalna farma Derval dokazuje da je moguće spojiti ispašu i robotiziranu mužnju. Kretanje krava mora se pažljivo pratiti, kao i porast trave na pašnjacima. Udaljenost do paše i broj krava koje robot mora pomusti dvije su bitne točke koje snažno utječu na uspjeh. U područjima s blagim zimama, ispaša može trajati kroz cijelu godinu.

Za proizvodnju voluminozne krme koriste 56 ha, kukuruz za silažu je na 36ha, a repica i drugi usjevi na 14 ha. Junice i telad su na stelji, a prosječno vrijeme prvotelki je 27,5 mjeseci.

Pokusna farma Derval se zalaže za promjenu stočarskog sustava na način da se zadrži visoka razina učinkovitosti proizvodnje, ali s niskim utjecajem na okoliš. To se postiže kombiniranjem robotske mužnje i ispaše.

Krave na farmi mogu slobodno izlaziti na pašnjak

Cilj im je unaprijediti korištenje organskog gnojiva i smanjiti korištenje inputa (sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva). Imaju i potpunu kontrolu nad potrošnjom energije sustava robotske mužnje, a farma je i dioničar susjedne bioplinske elektrane, koja pomoću anaerobne digestije proizvodi električnu energiju koja se isporučuje u mrežu.

Smanjenje emisija stakleničkih plinova omogućeno je smanjenjem neizravnih emisija povezanih s inputima (2017. sojina sačma zamijenjena sačmom od uljane repice), smanjenjem potrošnje energije (uglavnom loživog ulja) i mineralne gnojidbe, uz zadržavanje iste razine proizvodnje mlijeka .

Zemlja mlijeka

Poljoprivreda pridonosi globalnoj emisiji stakleničkih plinova (GHG), posebice kroz emisije metana i dušikovog oksida. U Francuskoj to iznosi 21 % ukupnih nacionalnih emisija stakleničkih plinova, a 10 % se može pripisati preživačima. Tri glavna izvora emisija stakleničkih plinova na mliječnoj farmi su crijevna fermentacija životinja (50%), upravljanje dušikom i otpadnim vodama (30%) i nabava inputa (20%). U skladu s globalnim obvezama za smanjenje emisija stakleničkih plinova, francuska vlada nastoji biti klimatski neutralna do 2050. Za poljoprivredu je postavljen cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova za 46 % do 2050. To je također podržano sve većim zahtjevima potrošača za više informacija o utjecaju na okoliš, uključujući emisije stakleničkih plinova kod prehrambenih proizvoda.

Francuski mliječni sektor već je nekoliko godina angažiran na smanjenju svog utjecaja na klimatske promjene i potvrdio je smanjenje ugljičnog otiska za 20% između 1990. i 2010. godine.

Sada su identificirane mnoge opcije za smanjenje emisije stakleničkih plinova i mogu se razlikovati u 2 glavne kategorije.

a) Optimizacija mliječnih sustava i poboljšanje njihove učinkovitosti. b) korištenje “niskougljičnih” tehnika i praksi.

Prvi bi mogao biti privlačniji za poljoprivrednike jer su optimizacija i učinkovitost izravno povezani s tehničkim i ekonomskim učincima, dok je za usvajanje novih praksi potrebna specifična tehnološka oprema i uređaji, što može biti skupo.

Francuska mliječna industrija želi stvaranje referentne baze “Francuska, Terre de lait” (Francuska, Zemlja mlijeka), za sve mliječne proizvode i uvođenje društveno odgovornog pristupa. Ovaj pristup temelji se na četverostrukoj učinkovitosti sektora: gospodarskoj, zdravstvenoj, očuvanju okoliša i poštivanju životinja te društvenoj. Plan francuskog mliječnog sektora je uključiti 100% proizvođača mlijeka u „Strategiju niske emisije ugljika“ kako bi se za 20% smanjila emisija ugljičnog otiska u idućih deset godina. Cilj eksperimentalne farme Derval je istaknuti prakse koje se mogu koristiti za poboljšanje tehničkih i ekoloških značajki farme, na primjer, smanjenje potrošnje energije, pohranjivanje (skladištenje) ugljika, razvoj obnovljive energije na farmi i diverzifikacija energetskih izvora, razvoj kružnog gospodarstva i prilagodba klimatskim promjenama.

Na farmi je predstavljen i sustav ispaše i robota za mužnju: https://www.youtube.com/shorts/KCXTfDMmwio

(nastavlja se)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje