Posadite crni orah

276

""Kod sadnje intenzivnih nasada pristupa se pripremi terena, što uključuje obveznu analizu tla, zatim slijedi gnojidba, nakon čega se pristupa dubokom oranju, tanjuranju, te po potrebi frezanju površinskog sloja tla. U tako pripremljeno tlo lako se obavlja sadnja voćki. Orasi se kao voćne vrste često odabiru za sadnju na okućnicama, u ekstenzivnom uzgoju ili u sklopu travnjačkog mješovitog voćnjaka. Također se sade intenzivni nasadi običnog oraha. Crni orah nešto je rjeđi u intenzivnoj proizvodnji, više u ekstenzivnom obliku.

Sadnja

Tehnika sadnje je sljedeća: sade dvije osobe, jedna otvori rupu, druga pridržava sadnicu i prva osoba zagrće. Važno je napomenuti da se podrezani korijen voćki prije sadnje neko vrijeme namoči u smjesu vode, stajnjaka i ilovače, te se zatim smješta u dovoljno veliku rupu da stane cijeli korijen, vodeći računa da se cjepno mjesto nalazi 10 do 15 centimetara iznad razine tla. Razmaci sadnje ovise o voćnoj vrsti, sorti, podlozi, uzgojnom obliku, te ih stoga valja prilagoditi našem nasadu. Kod ekstenzivnih nasada ili travnjačkih voćnjaka, gdje se ne pristupa pripremi tla na gore opisani način, tehnika sadnje je nešto drugačija. Sadnja se obavlja u sadne rupe koje su najmanje 1×1 m velike i barem 0,5 m duboke. Kopaju se tako da se prorahli čim veći sloj tla, te da se u rupu stavi i dovoljna količina gnojiva. Nakon sadnje svakako je poželjno zalijati sadnice dovoljnom količinom vode.

""

Razmak sadnje

Razmaci sadnje za orah i crni orah dosta su različiti i ovise o namjeni voćke (za plod ili za drvo), o osobinama vrste i sorte (kao i podloge), o bujnosti sorte i podloge, o osobinama tla, o klimatskim uvjetima, o načinu održavanja nasada (prilagođeno dostupnoj mehanizaciji). Kod odabira razmaka bitno je da se voćke međusobno ne zasjenjuju, a da razmak omogući normalan i maksimalan razvoj krošnje, odnosno cijelog stabla. Iz navedene tablice je vidljivo da se u ekstenzivnim nasadima i crnog i običnog oraha u tipu nasada za drvo i plod koriste veći razmaci sadnje, primjerice 10 do 12 m između redova i 8 do 10 m unutar reda.

Osim kupnje gotovih sadnica iz ovlaštenih rasadnika, gdje možete odabrati sorte koje odgovaraju vašem podneblju, te nekim vašim preferencijama, orasi se mogu razmnožavati i sjetvom plodova. Tu je važno napomenuti da svojstva novih biljaka ne moraju biti iste kao na voćkama s kojih su uzeti plodovi. Razlog tome je što oprašivanjem i oplodnjom nove biljke dobiju pola svojstava majke, a pola od oca, te tako sadnjom plodova dobivamo mješoviti nasad.

Razmnožavanje iz sjemena

Kod običnog oraha, kojeg inače odabiremo zbog uzgoja plodova, bitna su nam svojstva ploda kao što su svijetla ljuska, krupnoća, mekana vanjska ovojnica, a ta se svojstva prenose na nove voćke jedino cijepljenjem. Tako se obični orah najčešće cijepi na podloge običnog ili crnog oraha. Crni orah koristi se u proizvodnji podloga za cijepljenje običnog oraha, u proizvodnji visokokvalitetnog drva, te uzgoju plodova koji se koriste u farmaceutskoj industriji. Osim kupnje gotovih sadnica iz ovlaštenih rasadnika, gdje možete odabrati sorte koje odgovaraju vašem podneblju, te nekim vašim preferencijama, orasi se mogu razmnožavati i sjetvom plodova. Tu je važno napomenuti da svojstva novih biljaka ne moraju biti iste kao na voćkama s kojih su uzeti plodovi. Razlog tome je što oprašivanjem i oplodnjom nove biljke dobiju pola svojstava majke, a pola od oca, te tako sadnjom plodova dobivamo mješoviti nasad. Crni orah možemo razmnožavati i sjetvom plodova, kao i kupnjom gotovih, najčešće jednogodišnjih, sadnica. Za sjetvu plodova bitno je da su razmaci sadnje uži, otprilike 2 do 3 metra u redu i između redova. U sadne rupe stavljaju se po dvije do tri sjemenke. Sjetva se obavlja u jesen, a ako se sije u proljeće sjemenke je potrebno očistiti od zelenog ovoja i neko vrijeme stratificirati (izložiti djelovanju niskih temperatura) da se prekine razdoblje mirovanja. Nakon što sjemenke niknu u proljeće, odaberu se najjače mladice koje se ostave, a ostale se uklone. Za mlade voćke potrebno se pobrinuti na način da im se uklone korovi i okopa oko njih. Tako se radi nekoliko godina, te se od sedme ili osme godine obavlja čišćenje nasada. Kod crnog oraha u uzgoju za drvo (bitna je visina i debljina debla) bitno je da na deblu ima čim manje grana, te se skidaju potjerali pupovi do visine 2,5 m ili se, najčešće u lipnju odsjecaju grane sa debla. Odrezivanje grana debljih od 5 centimetara nije preporučljivo, jer orah teško zatvara nastale rane. Rane po mogućnosti premazati voćarskim voskom da se spriječi ulazak patogena. Ako se uzgajaju u gustom sklopu, debla su visoka i vitka, a ako su u rjeđem sklopu niža su i deblja. Obični orah uzgaja se radi plodova, ali i drva. Sadnice se prikrate na visinu debla, koja je niža kod uzgoja za plod, odnosno viša kod uzgoja za drvo. Najčešći uzgojni oblik je piramida. Rezidba je usmjerena na formiranje krošnje, a višak grana sa debla se uklanja. Prvih godina važno je održavati nasad čistim od korova, jer su konkurenti za hraniva. Kad se voćke razviju, prostor ispod može se zatraviti radi lakšeg održavanja.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakIzravna potpora poljoprivrednicima do 2020. godine – nova brošura za poljoprivrednike!
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Avatar
Stručna savjetnica za hortikulturu, zaposlena u Savjetodavnoj službi. Uža specijalnost, voće, povrće i vinova loza. Marija Petir (r. Pavušek), diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 2004. na studiju voćarsko-vinogradarsko-vinarskog smjera u trajanju od devet semestara. Od 2005–2007g. zaposlena je u Fragariji kao pripravnica i tehnolog u proizvodnji voća u voćnjacima Fragaria d.o.o. – 100 ha (jabuke, breskve, šljive, jagode i rasadničarstvo). Od 2007. – 2016 g. zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu, odnosno danas u Savjetodavnoj službi, kao stručna savjetnica za voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, pri čemu obavlja složene savjetodavne poslove koji zahtijevaju samostalnost, stručnost i odgovornost u radu, surađuje u planiranju i izvođenju aktivnosti s nadležnim rukovoditeljem odsjeka i načelnikom odjela, te planira i organizira programe stručne edukacije za poljoprivrednike iz područja svoje specijalnosti. Samostalno vodi stručne edukacije poljoprivrednika, provodi osnovna laboratorijska i druga ispitivanja za potrebe proizvodnje OPG-a, bavi se informiranjem putem sredstava javnog priopćavanja i stručnim izdavačkim radom za potrebe OPG-a, daje stručne savjete obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, te obavlja ostale savjetničke poslove sukladno svojoj specijalnosti. Od 2012 radi kao vanjski suradnik Centra za šljivu i kesten.