Potpore za udruživanje poljoprivrednika

U Gospodarskom listu već godinama donosimo uspješne primjere udruživanja poljoprivrednih proizvođača. Također, kontinuirano ističemo značajne prednosti koje udruživanje donosi. Često se spominje nekonkurentnost domaće poljoprivredne proizvodnje i pritisak uvoznih proizvoda. Brojni su razlozi zašto hrvatski poljoprivrednici imaju višu cijenu proizvodnje. Jedan od bitnijih je upravo slaba udruženost. U ovom članku saznajte kako to promijeniti.

U prošlom broju Gospodarskog lista objavili smo članak i analizu dosadašnjeg osnivanja proizvođačkih organizacija u Hrvatskoj do kraja 2021. g. U ovom broju donosimo najnovije podatke, s obzirom da su u 2022. godini priznate još dvije (2) proizvođačke organizacije:

• PO NATURA AGRO d.o.o. (sektor voća i povrća),
• PO PZ CVETEK (sektor živo drveće i druge biljke, lukovice, korijenje i sl. rezano cvijeće i ukrasno lišće)

Neke proizvođačke organizacije su i s vremenom ukinute. Ukupno je ukinuto pet proizvođačkih organizacija kako slijedi:

• MLJEKARSKO-STOČARSKA ZADRUGA PROIZVODI SELA (sektor mlijeka i mliječnih proizvoda)
• ZAGREBAČKI VOĆNJACI (sektor voća i povrća)
• PZ UPO CENTAR SIMENTALAC (sektor mlijeka i mliječnih proizvoda)
• PO KLASTER PČELARA PODRAVINA (sektor pčelarski proizvodi)
• ECOGOS d.o.o. (sektor voća i povrća)

U Republici Hrvatskoj trenutno su priznate 23 proizvođačke organizacije iz 9 sektora koje okupljaju oko 650 članova. Priznate proizvođačke organizacije djeluju u 10 županija smještenih u kontinentalnoj Hrvatskoj. Nema niti jedne proizvođačke organizacije u obalnim i priobalnim županijama, odnosno južnije od Karlovca.

Proizvođačka organizacija je pravna osoba koja predstavlja osnovni oblik dobrovoljnog udruživanja proizvođača primarnog poljoprivrednog proizvoda. Nastala je na inicijativu i kontrolirana je od strane njezinih članova. Članovi ravnopravno sudjeluju u donošenju odluka značajnih za rad i poslovanje. Proizvođačku organizaciju na vlastitu inicijativu osnivaju i kontroliraju primarni poljoprivredni proizvođači. Oni ravnopravno sudjeluju u donošenju odluka značajnih za rad i poslovanje.

Pravni oblici na temelju kojih se može steći status proizvođačke organizacije su zadruga ili trgovačko društvo; društvo s ograničenom odgovornošću, dioničko društvo. Proizvođačka organizacija sastoji se od minimalno sedam (7) članova proizvođača, neovisno o sektoru u kojem se traži priznavanje. Jedna od najznačajnijih djelatnosti proizvođačke organizacije jest objedinjavanje ponude i stavljanje na tržište proizvoda vlastitih članova putem računa proizvođačke organizacije.

Tablica 1. Pregled priznatih PO po županijama

Proizvođačka organizacija sastoji se od članova proizvođača i članova neproizvođača.

Članovi proizvođači: fizičke ili pravne osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost u sektoru u kojem proizvođačka organizacija traži priznavanje, a čija su poljoprivredna gospodarstva registrirana u RH.

Članovi neproizvođači: fizičke ili pravne osobe koje ne obavljaju djelatnost proizvodnje poljoprivrednih proizvoda u sektoru u kojem proizvođačka organizacija traži priznavanje.

Zajedničke aktivnosti članova i ciljevi djelovanja proizvođačke organizacije

Prije stjecanja statusa proizvođačke organizacije, pravna  osoba (zadruga ili trgovačko društvo), odnosno njezini članovi moraju obavljati najmanje jednu od aktivnosti:

• zajedničku preradu;
• zajedničku distribuciju, putem prodajnih platformi ili zajedničkog prijevoza;
• zajedničku organizaciju kontrole kvalitete;
• zajedničko korištenje opreme ili skladišnih prostora;
• zajedničko upravljanje otpadom izravno vezanim uz proizvodnju;
• zajedničku nabavu ulaznih sredstava;
• ostale aktivnosti povezane s ostvarenjem jednog ili više odabranih ciljeva.

Osim zajedničke aktivnosti, proizvođačka organizacija djeluje i na postizanju jednog od sljedećih ciljeva:

• osiguravanje da se proizvodnja planira i prilagođava potražnji, osobito što se tiče kvalitete i kvantitete;
• koncentriranje ponude i plasiranje na tržište proizvoda vlastitih članova, uključujući one putem izravnog marketinga;
• optimiziranje troškova proizvodnje i povrata ulaganja u skladu s okolišnim standardima dobrobiti životinja i stabiliziranje proizvođačkih cijena;
• razvoj inicijativa u području promidžbe i stavljanja na tržište;
• drugi ciljevi1

Ostvarene potpore

U Ministarstvo poljoprivrede poslali smo upit koliko je PO podnijelo zahtjev APPRRR za potporu. Također i kolike potpore su ostvarile PO po godinama u Mjeri 9.

U redakciju Gospodarskog lista iz Ministarstva poljoprivrede stigao je odgovor:

“Od ukupnog broja (23) priznatih proizvođačkih organizacija u Republici Hrvatskoj, svega 14 proizvođačkih organizacija koristilo sredstva Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014.-2020. objavljenih putem četiri natječaja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u okviru mjere 9 „Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija“ u skladu s Uredbom (EU) br. 1305/2013. Tako je od 2018. do 2022. godine  ukupno isplaćeno nešto više od 7,3 milijuna kuna.”

Tablica 2. Popis proizvođačkih organizacija u RH

Potrebno je napomenuti kako je riječ o potpori neinvesticijskog karaktera. To znači da se prihvatljivi troškovi odnose na administrativne troškove uspostave organizacije. Dakle, troškove najma prostora, uredske opreme; plaće administrativnog osoblja, režijskih troškova, pravnih usluga; troškove  zajedničkog plasiranja proizvoda na tržište (koncentriranja proizvoda); pripreme proizvoda za prodaju, objedinjavanje ponude, prodaje i opskrbu kupaca na veliko te zajedničkog nastupa na tržištu proizvođačke organizacije. Proizvođačke organizacije u okviru odobrenog poslovnog plana odabiru i provode zajedničke ciljeve i prihvatljive aktivnosti za čije troškove se ostvaruje potpora.

Visina potpore iznosi maksimalno 10% vrijednosti godišnje utržene proizvodnje proizvođačke organizacije, a ne može prelaziti 100.000,00 EUR godišnje. Potpora se postupno smanjuje. Tako u prvoj godini iznosi 10% vrijednosti utržene proizvodnje. U drugoj godini je 9%, u trećoj 8% itd., ali ne više od 100.000,00 EUR godišnje.

Uz vrijednost utržene proizvodnje, iznos potpore ovisi i o aktivnostima i troškovima koje proizvođačka organizacija predviđa provoditi putem odobrenog poslovnog plana. Podaci pokazuju kako se zatraženi iznosi za provedbu poslovnih planova kreću od 37.693,30 kn do 3.779.650,00 kn za koje se potpora isplaćuje u godišnjim ratama. Prosječan iznos potpore  zatražen za provedbu poslovnog plana za svih 14 proizvođačkih organizacija kroz dosadašnja četiri natječaja iznosi 2,5 milijuna kuna, isplaćene kroz godišnje rate provedbe poslovnog plana kroz zahtjev za isplatu podnesen od strane proizvođačke organizacije.

Zanimalo nas je i koje aktivnosti je poduzelo Ministarstvo poljoprivrede da se potakne osnivanje PO u proteklih nekoliko godina?

–U novom programskom razdoblju ZPP Europske unije Ministarstvo poljoprivrede od početka 2021. provodi promotivnu kampanju. Ona podrazumijeva održavanje radionica o prednostima udruživanja i temeljnim načelima osnivanja, rada i djelovanja proizvođačkih organizacija. Također i o benefitima koje iste mogu ostvariti u okviru trenutno dostupnih programa potpore. Naglasak je na značaj sektorskih intervencija u okviru novog programskog razdoblja ZPP-a.

–Poziv za iskaz interesa za održavanjem radionica upućen je početkom godine Hrvatskom poljoprivredno zadružnom savezu. Zatim i priznatim uzgojnim udruženjima u skladu sa Zakonom o uzgoju domaćih životinja (NN, 115/18 i 52/21) te razvojnim županijskim agencijama sa svrhom angažiranja istih u pogledu aktivnog pristupa, komuniciranja i pozivanja zainteresiranih poljoprivrednih  proizvođača, zadruga i sl. na održavanje navedenih radionica te pružanje potpore u procesima udruživanja i stjecanja statusa proizvođačke organizacije.

–Do sada je održano više od 20 radionica na području svih županija u Republici Hrvatskoj. Također i jedan trening za službenike Uprave za stručnu podršku razvoju  poljoprivrede. Na radionicama su sudjelovali individualni poljoprivredni proizvođači, predstavnici udruga proizvođača s područja pojedine županije u kojoj se održavala radionica te predstavnici zadruga.

–Sa svrhom poboljšanja i unaprjeđenja komunikacije u suradnji s Upravom za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju te Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Uprava za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište je izradila i tiskala priručnik „Vodič za proizvođačke organizacije“. Isti je objavila u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede, Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju https://ruralnirazvoj.hr/files/MPS-Brosura-200×200-Vodic-za-proizvodacke-organizacije.pdf

–Uprava za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju tržište otvorila je posebnu adresu e-pošte (PO.HR@mps.hr). Ona služi za izravno primanje upita zainteresiranih građana, poljoprivrednih proizvođača vezanih uz temeljna načela djelovanja i rada proizvođačkih organizacija.

Poseban program potpore za sektor voća i povrća

Htjeli smo saznati i kakvo je stanje s korištenjem Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi? Je li Ministarstvo odobrilo Operativne programe, odnosno što je s isplatom sredstava iz tog fonda?

–Proizvođačke organizacije u skladu s Uredbom o zajedničkoj organizaciji tržišta (Uredba (EU) br. 1308/2013) mogu sudjelovati u posebnom programu potpore za sektor voća i povrća koji se zove Nacionalna strategija za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća. Njega je na sjednici održanoj 10. lipnja 2020. donijela Vlada RH. Program se odvija se u razdoblju od 2021. do 2023. godine. Navedeni program predstavlja kratko do srednjoročni program odnosno sektorsku intervenciju u sektoru voća i povrća, naveli su iz Ministarstva poljoprivrede.

Riječ je o trogodišnjem programu čiji se ciljevi postižu provedbom odobrenih operativnih programa priznatih proizvođačkih organizacija. Ciljevi se postižu uspješnom provedbom mjera, a mjere uspješnom provedbom prihvatljivih aktivnosti. Uspješnost provedbe operativnih programa i Nacionalne strategije mjeri se indikatorima. Provedba programa sufinancira se sredstvima iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te sredstvima Državnog proračuna.

Nacionalna strategija ostvaruje se u tri ključna područja:

• Tržišna orijentiranost, pozicioniranje i konkurentnost;
• Održiva proizvodnja i učinkovito upravljanje prirodnim resursima;
• Ublažavanje posljedica nepovoljnih tržišnih uvjeta i posljedica klimatskih promjena.

Učinkovitom provedbom koncizno strukturiranih i mjerljivih operativnih programa nastoji se doprinijeti ostvarivanju prioriteta i ciljeva Nacionalne strategije. Samim time i održivosti poslovanja te konkurentnosti proizvođačke organizacije i njezinih članova proizvođača.

Zahtjeve za odobrenjem operativnog programa podnijele su dvije proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća, PO JabukaHR i PO VIP Panonia. Isti su odobreni dana 20. siječnja 2021. godine. Programi su trogodišnji, a ukupna procijenjena vrijednost provedbe iznosi 8.691.997,12 kuna. U prvoj godini 2.631.000,00 kuna, a u drugoj godini 3.692.764,33 kn.

U skladu s Pravilnikom o provedbi Nacionalne strategije za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća za razdoblje 2021. do 2023., (Narodne novine, broj 141/20 proizvođačka organizacija podnosi zahtjev za obročnu isplatu najviše tri puta godišnje. Na dan 15. ožujka 2022. godine dvjema proizvođačkim organizacijama isplaćena je prva rata u iznosu od 465.063,02 kn.

Proizvođačke organizacije u svojim operativnim programima uglavnom planiraju investicijske zahvate, stručnu suradnju i edukaciju, promotivne aktivnosti i aktivnosti unaprjeđenja pripreme proizvoda za tržište.

Logističko-distributivni centri

Početkom godine je objavljen i Javni poziv za iskaz interesa izgradnje logističko-distributivnih centara (LDC). Nakon održane on-line radionice 21. siječnja 2022. o provedbi Reformske mjere C1.5. R1 – Uspostava mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća, iskaz interesa je do sad iskazalo 17 korisnika.

Kod modela LDC projekt kao lokalna infrastruktura, gdje su predviđeni kapaciteti od 3.000-5.000t skladišnog prostora, javilo se devet zainteresiranih predstavnika jedinica regionalne samouprave uključujući Grad Zagreb. Kod modela LDC projekt proizvođačke organizacije i partneri, gdje su predviđeni kapaciteti od 3.000 do 12.000 skladišnog prostora, javilo se osam zainteresiranih korisnika. Od toga su četiri priznate proizvođačke organizacije iz sektora voća i povrća. Ostali su korisnici iskazali interes za osnivanjem proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća.

Ministarstvo poljoprivrede od 30. travnja 2022. zaprima projektne prijave za sufinanciranje izgradnje i opremanja logističko-distributivne infrastrukture za proizvode iz sektora voća i povrća. Svrha ovog poziva je poboljšanje konkurentnosti sektora voća i povrća.

Prihvatljivi prijavitelji su proizvođačke organizacije, trgovačka društva i županije. Ukupno osigurana sredstva iznose 610 milijuna kuna. Krajnji rok za podnošenje prijava je 31. ožujka 2023.