Prilog broja: Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi

69

Cilj je Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede zaštititi proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača, odnosno urediti tržište i sankcionirati nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom. Vjerujem da će zakon pridonijeti novoj praksi i pravilima te u konačnici poštenijoj trgovini i partnerstvu u odnosima između svih sudionika u tom procesu“, istaknuo je ministar Tomislav Tolušić i dodao da je više od 20 članica EU po različitim modelima uredilo odnose na svojim tržištima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a Hrvatska je stala uz bok onih koje su se odlučile na rješavanje ovog pitanja usvajanjem posebnog zakona s detaljnim popisom zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi i sustavom upravno-kaznenih mjera koje omogućuju brži i učinkovitiji postupak. Zakonom je utvrđena lista s 24 primjera dosadašnjih nepoštenih praksi, to su novčani ili drugi oblici naknada koje trgovci i/ili otkupljivači zaračunavaju proizvođačima, odnosno dobavljačima da bi otkupili njihove proizvode za preradu ili ih stavili na police svojih trgovina. Tako više neće smjeti biti uvjetovanja kompenzacija, naplate naknada za krađu proizvoda s polica trgovina, za investiranje u nove trgovine, za istraživanje tržišta i sl.

Što donosi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom?

Ovim se zakonom uređuje sprječavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi u proizvodnji, preradi i trgovini hranom. Dakle, dionici lanca opskrbe hranom nisu samo trgovci kao kod Zakona o trgovini, već je to lanac kojeg čine: proizvođač (uključivo i primarni proizvođač), otkupljivač, te prerađivač i trgovac.

I. Uvod

S obzirom da je nakon postupka procjene učinaka propisa Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom koji je trajao od 12. prosinca 2016. godine do 13. siječnja 2017. godine, Sabor Republike Hrvatske tek 17. studenog 2017. godine usvojio navedeni zakonski propis (NN 117/2017), isti se primjenjuje počevši od 7. prosinca 2017. godine. Stoga se, navedenim Zakonom utvrđuju pravila i sustav mjera za sprječavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi, nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, čijim se nametanjem iskorištava značajna pregovaračka snaga otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače te ovlasti, zadaće i postupanje tijela nadležnog za provedbu navedenog Zakona.

II. Zabrana iskorištavanja značajne pregovaračke snage

Imajući uvidu da je zabranjeno iskorištavanje značajne pregovaračke snage otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi, smatra se da ima značajnu pregovaračku snagu u smislu ovoga Zakona onaj trgovac čiji ukupni godišnji prihod i ukupan godišnji prihod povezanih društava s trgovcem ostvaren u Republici Hrvatskoj prelazi iznos od 100.000.000,00 kuna. Također se smatra da značajnu pregovaračku snagu ima i onaj otkupljivač čiji ukupni godišnji prihod i ukupan godišnji prihod povezanih društava s otkupljivačem ostvaren u Republici Hrvatskoj prelazi iznos od 50.000.000,00 kuna, time da navedeno vrijedi i za prerađivača čiji ukupni godišnji prihod i ukupan godišnji prihod povezanih društava s prerađivačem ostvaren u Republici Hrvatskoj prelazi iznos od 50.000.000,00 kuna.

III. Nametanje nepoštenih trgovačkih praksi

Nepoštene trgovačke prakse mogu postojati u odnosima: a) između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača i b) između dobavljača i trgovaca. Međutim, nepoštene trgovačke prakse u proizvodnji, preradi i/ili trgovini poljoprivrednim ili prehrambenim proizvodima koje se iskorištavanjem značajne pregovaračke snage nameću dobavljačima su:
1. pisani ugovor između otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca i njihovih dobavljača koji nije sastavljen u skladu s odredbama ovoga Zakona ili obveze nametnute dobavljaču koje nisu predviđene u pisanom ugovoru između otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca i njihovih dobavljača
2. plaćanja koja nisu jasno istaknuta i specificirana na izdanom računu ili otkupnom bloku
3. opći uvjeti poslovanja otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca koji nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona
4. mogućnost jednostranog raskida ugovora s dobavljačem od strane otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u nepisanom obliku ili bez navođenja osnovanih razloga za raskid ugovora ili mogućnost otkaza ugovora s dobavljačem bez primjerenog otkaznog roka ili mogućnost jednostrane izmjene ugovora od strane otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca
5. nerazmjerno visoke ugovorne kazne s obzirom na vrijednost i značenje objekta obveze i
6. ostale nepoštene trgovačke prakse propisane ovim Zakonom.

IV. Oblik i obvezni sadržaj ugovora dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača

Ugovor između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača mora biti sklopljen u pisanom obliku i sadržavati sve odredbe bitne za poslovni odnos ugovornih strana, a osobito odredbe o:
1. cijeni proizvoda i/ili načinu određivanja, odnosno izračuna cijene
2. kvaliteti i vrsti poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji se isporučuje otkupljivaču i/ili prerađivaču
3. uvjetima i rokovima plaćanja isporučenog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda, a rok plaćanja ne može biti dulji od 60 dana od dana primitka poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji je predmet isporuke, odnosno ne može biti dulji od 30 dana od dana primitka svježeg proizvoda koji je predmet isporuke
4. uvjetima i rokovima isporuke poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji su predmet ugovora
5. mjestu isporuke poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda i
6. trajanju ugovora.

V. Oblik i obvezni sadržaj ugovora dobavljača i trgovca

Ugovor između dobavljača i trgovca mora biti sklopljen u pisanom obliku i sadržavati sve odredbe bitne za poslovni odnos ugovornih strana, a osobito sadržavati odredbe o:
1. cijeni proizvoda i/ili načinu određivanja, odnosno izračuna cijene
2. kvaliteti i vr

sti poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji se isporučuje trgovcu
3. uvjetima i rokovima plaćanja isporučenog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda, a rok plaćanja ne može biti dulji od 60 dana od dana primitka poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji je predmet isporuke, odnosno ne može biti dulji od 30 dana od dana primitka svježeg proizvoda koji je predmet isporuke
4. uvjetima i rokovima isporuke poljoprivrednog ili prehrambenih proizvoda koji su predmet ugovora
5. mjestu isporuke poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda i
6. trajanju ugovora.

Iznimno od navedenog, pisani ugovor nije potreban ako primarni proizvođač prihvati narudžbu otkupljivača i/ili prerađivača na temelju javno objavljenih uvjeta otkupljivača i/ili prerađivača koji su obvezujući i prilažu se otkupnom bloku, odnosno ako primarni proizvođač i otkupljivač i/ili prerađivač imaju sklopljen ugovor o zajedničkoj proizvodnji. Međutim, ugovor koji nije sklopljen u pisanom obliku i koji ne sadržava sve prethodno navedene odredbe je ništetan.

VI. Pravila izdavanja računa

Za svaku isporuku poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda u skladu s ugovorom sklopljenim između dobavljača i trgovca ili dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača, odnosno za svaku uslugu povezanu s isporukom poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda mora biti izdan račun ili otkupni blok, s time da račun koji dobavljač izdaje trgovcu, odnosno otkupljivaču i/ili prerađivaču mora sadržavati jasno navedeni iznos ugovorenih popusta ili rabata i točnu specifikaciju na što se iznosi odnose, u skladu s ugovorom između dobavljača i trgovca, odnosno dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača.

""

VII. Opći uvjeti poslovanja

Otkupljivač i/ili prerađivač i trgovac dužan je upozoriti dobavljača na primjenu općih uvjeta poslovanja, kao i na način objave općih uvjeta poslovanja čije odredbe moraju biti jasne i razumljive.

VIII. Raskid ugovora, otkaz ugovora i jednostrana izmjena ugovora

Odredba ugovora između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača ili između dobavljača i trgovca koja otkupljivaču i/ili prerađivaču ili trgovcu omogućuje jednostrani raskid ugovora u nepisanom obliku ili bez navođenja osnovanih razloga za raskid ugovora je ništetna. Odredba ugovora između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača ili između dobavljača i trgovca koja otkupljivaču i/ili prerađivaču ili trgovcu omogućuje otkaz ugovora bez primjerenog otkaznog roka je ništetna. Odredba ugovora između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača ili između dobavljača i trgovca koja otkupljivaču i/ili prerađivaču ili trgovcu omogućuje jednostranu izmjenu ugovora je ništetna.

IX. Ugovorna kazna

Zabranjeno je dobavljaču nametnuti nerazmjerno visoku ugovornu kaznu s obzirom na vrijednost i značenje objekta obveze. Također je zabranjeno naplatiti od dobavljača ugovornu kaznu u slučaju kada otkupljivač i/ili prerađivač ili trgovac skrivi neispunjenje, zakašnjenje ili neuredno ispunjenje obveze dobavljača te u drugim slučajevima kada je do neispunjenja, zakašnjenja ili neurednog ispunjenja obveze dobavljača došlo iz uzroka za koje dobavljač ne odgovara.

X. Nadležnost tijela za provedbu Zakona i način donošenja odluka

Za provedbu ovoga Zakona utvrđena je nadležnost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja čije Odluke donosi Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja imenovano u skladu s propisom o zaštiti tržišnog natjecanja, većinom od najmanje tri glasa, a član Vijeća ne može biti suzdržan od glasovanja.

XI. Stručna služba Agencije

Stručna služba Agencije obavlja upravne i stručne poslove, i to:
– utvrđuje činjenice i okolnosti vezane uz utvrđivanje propisane visine ukupnoga godišnjeg prihoda trgovaca, otkupljivača i prerađivača
– vodi upravni postupak utvrđivanja iskorištavanja značajne pregovaračke snage nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi i postupak utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje upravnokaznene mjere u pojedinačnim predmetima te nakon što utvrdi sve relevantne činjenice i okolnosti za donošenje odluke izvještava Vijeće koje rješava pojedinu upravnu stvar u skladu s odredbama ovoga Zakona
– priprema nacrt godišnjeg izvještaja o radu u smislu ovoga Zakona i
– obavlja ostale poslove po nalogu Vijeća vezane uz provedbu ovoga Zakona.

""

XII. Prikupljanje podataka

Agencija je ovlaštena pisanim putem zahtijevati od stranaka u postupku i drugih pravnih ili fizičkih osoba koje nemaju položaj stranke u postupku, zadruga, strukovnih ili gospodarskih interesnih udruga ili udruženja i komora sve potrebne obavijesti, u obliku pisanih očitovanja te dostavu na uvid ugovora i drugih potrebnih podataka i dokumentacije. Zahtjev mora sadržavati pravni temelj, predmet i svrhu zahtjeva, rok za njegovo provođenje, kao i upozorenje da će protiv stranke u postupku i drugih pravnih i fizičkih osoba, ako ne postupe po zahtjevu, biti pokrenut postupak utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje upravno- kaznene mjere. Ako stranka u postupku i druge pravne i fizičke osobe ne postupe po zahtjevu, Agencija će pokrenuti postupak utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere. Osobi protiv koje je pokrenula postupak Agencija će dostaviti obavijest o utvrđenom činjeničnom stanju i poziv za glavnu raspravu, nakon čega će rješenjem odlučiti o tome je li povrijeđen ovaj Zakon i u slučaju povrede izreći upravno-kaznenu mjeru za tu povredu u skladu s ovim Zakonom. Ako podaci i dokumentacija sadržavaju poslovnu tajnu, navedene osobe su obvezne Agenciji označiti, uz valjano obrazloženje, što se smatra poslovnom tajnom, time da su u navedenom slučaju, obvezne Agenciji dostaviti i primjerak poslovne dokumentacije koja ne sadržava poslovne tajne. Na poslovne tajne i način postupanja s poslovnim tajnama na odgovarajući način se primjenjuju odredbe općeg propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.

XIII. Preuzimanje obveza od strane otkupljivača i/ ili prerađivača, odnosno trgovca

Stranka protiv koje je pokrenut postupak može Agenciji u roku od 40 dana od dana pokretanja postupka predložiti preuzimanje obveze izvršenja određenih mjera i uvjeta te rokove u kojima će to učiniti kako bi se otklonile nepoštene trgovačke prakse. Agencija će ovisno o težini povrede, opsegu povrede i vremenu trajanja povrede, koji se utvrđuju u ispitnom postupku, ocijeniti jesu li predložene mjere, uvjeti i rokovi dostatni za otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi te će u slučaju pozitivne ocjene privremenim rješenjem prihvatiti predložene mjere, uvjete i rokove koji time postaju obvezni za predlagatelja. Naime, privremenim rješenjem Agencija obvezuje stranku na dostavu dokaza kojima potvrđuje izvršenje mjera i uvjeta u određenom roku. Agencija će rješenjem obustaviti postupak nakon zaprimanja dokaza kojima se potvrđuje izvršenje mjera i uvjeta u određenom roku ili ako je izvršenje mjera i uvjeta u određenom roku onemogućio dobavljač. Međutim, ako Agencija ocijeni da predložene mjere, uvjeti i rokovi nisu dostatni za otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi ili ako stranka ne dostavi dokaze, Agencija će o tome pisanim putem obavijestiti stranku i nastaviti voditi ispitni postupak.

""

XIV. Postupak utvrđivanja uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere

Nakon utvrđenja činjenica i okolnosti u ispitnom postupku i nakon što Vijeće utvrdi da je stranka u postupku iskoristila značajnu pregovaračku snagu nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi svom dobavljaču, odnosno povrijedila odredbe ovoga Zakona, Agencija će stranci dostaviti Obavijest o utvrđenom činjeničnom stanju u konkretnom predmetu i obavijestiti je o sadržaju odluke Vijeća donesene na temelju utvrđenog činjeničnog stanja. Agencija će uz obavijest stranci dostaviti i poziv na glavnu raspravu na kojoj će se stranci dati mogućnost za davanje obrane, odnosno izvođenje dokaza radi utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere te utvrđivanja olakotnih i otegotnih okolnosti kao kriterija za određivanje visine upravno-kaznene mjere propisane odredbama ovoga Zakona. Po okončanju glavne rasprave Vijeće će odlučiti o postojanju uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere, odrediti njezinu visinu, kao i rokove i način njezina izvršenja. Agencija u skladu s odlukama Vijeća kojima je utvrđeno iskorištavanje značajne pregovaračke snage nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi, odnosno utvrđena povreda ovoga Zakona i kojima je utvrđeno postojanje uvjeta za izricanje upravno- kaznene mjere i njezina visina, okončava postupak donošenjem jedinstvenog rješenja.

XV. Akti Agencije i sudska zaštita

Agencija, u smislu ovoga Zakona, donosi rješenja kojima:
– utvrđuje iskorištavanje značajne pregovaračke snage otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi, određuje trajanje takvog postupanja, zabranjuje svako takvo daljnje postupanje, određuje mjere, uvjete i rokove za otklanjanje takvog postupanja te utvrđuje i izriče propisane upravno-kaznene mjere
– utvrđuje da nije postupljeno u skladu s rješenjem Agencije u dijelu kojim su određene mjere, uvjeti i rokovi za otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi te utvrđuje i izriče propisanu upravno-kaznenu mjeru
– utvrđuje da nije postupljeno u skladu sa zahtjevom Agencije i utvrđuje i izriče propisanu upravno-kaznenu mjeru
– obustavlja postupak jer ne postoje više zakonske pretpostavke za vođenje postupka i
– obustavlja postupak pokrenut po službenoj dužnosti kad utvrdi da više u smislu ovoga Zakona ne postoje zakonske pretpostavke za daljnje vođenje postupka. Agencija, u smislu ovoga Zakona, donosi privremeno rješenje kojim prihvaća mjere i uvjete predlagatelja i određuje rokove provedbe, time da protiv rješenja Agencije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Također, tužba ne zadržava izvršenje rješenja, osim u dijelu rješenja koji se odnosi na izrečenu upravno-kaznenu mjeru, s time da tužbe protiv rješenja Agencije radi odlučivanja o postupovnim pitanjima ne zaustavljaju tijek postupka.

XVI. Rokovi za donošenje rješenja Agencije

Rješenja Agencija donosi u roku od 60 dana od dana kad utvrdi sve činjenice relevantne za donošenje odluke, dok privremeno rješenje donosi u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga za preuzimanje obveza uz napomenu da se predmetna rješenja objavljuju na mrežnoj stranici Agencije.

XVII. Cilj upravnokaznene mjere

Upravno-kaznenim mjerama koje Agencija utvrđuje i izriče u smislu ovoga Zakona cilj je uspostava, osiguranje i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom, kažnjavanje počinitelja povreda te odvraćanje počinitelja i drugih osoba od povreda ovoga Zakona.

XVIII. Postupak izvršenja upravnokaznene mjere

U rješenju Agencije kojim se zbog povrede ovoga Zakona izriče upravno-kaznena mjera odredit će se rok i način uplate izrečene upravno-kaznene mjere, time da se iste uplaćuju po izvršnosti rješenja Agencije ako nije podnesena tužba, odnosno po pravomoćnosti sudske odluke, uračunavajući u iznos upravno-kaznene mjere i zakonske zatezne kamate od dana dostave stranci rješenja Agencije do dana plaćanja. Međutim, Agencija može odobriti plaćanje upravno-kaznene mjere u obrocima ako stranka razumno obrazloži svoj zahtjev i dostavi odgovarajuće dokaze.

""

Upravno-kaznene mjere:
a) upravno-kaznene mjere za teške povrede Zakona s upravno-kaznenom mjerom u iznosu do najviše 5.000.000,00 kuna za pravnu osobu, odnosno 2.500.000,00 kuna za fizičku osobu
b) upravno-kaznene mjere za lakše povrede Zakona s upravno-kaznenom mjerom do najviše 1.000.000,00 kuna za pravnu osobu, odnosno 500.000,00 kuna za fizičku osobu
c) upravno-kaznene mjere za ostale povrede Zakona s upravno-kaznenom mjerom do najviše 100.000,00 kuna za pravnu osobu koja nema položaj stranke u postupku, odnosno do najviše 25.000,00 kuna za fizičku osobu koja nema položaj stranke u postupku.

XIX. Zastara

Postupak utvrđivanja povrede ovoga Zakona i utvrđivanja i izricanja upravno-kaznene mjere zbog počinjenja te povrede ne može biti pokrenut kad istekne rok od pet godina od dana počinjenja povrede. Međutim, zastara se prekida svakom radnjom Agencije o kojoj je Agencija pisanim putem obavijestila stranku od dana kada je stranka zaprimila tu obavijest, a koja je poduzeta radi utvrđivanja počinjenja povrede ovoga Zakona i utvrđivanja i izricanja upravno- kaznene mjere zbog te povrede.

XX. Zastara izvršenja upravno-kaznene mjere

Upravno-kaznene mjere izrečene zbog povrede odredaba ovoga Zakona ne mogu se izvršiti ako od dana pravomoćnosti rješenja Agencije i/ili pravomoćnosti odluke suda istekne rok od pet godina, s time da zastara počinje teći od dana kad je stranka uredno primila pravomoćnu odluku suda ili od dana izvršnosti rješenja Agencije ako stranka nije podnijela tužbu na to rješenje.


AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA NADLEŽNA ZA PROVEDBU ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM

Tko ne uskladi poslovanje s ovim Zakonom, bit će kažnjen!

""

Stupanjem na snagu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZZNTP) (Narodne novine, br. 117/17) nadležna za njegovu provedbu u Hrvatskoj postaje Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).

S obzirom na to, Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja i Vesna Patrlj, zamjenica predsjednika su početkom prosinca 2017., u razgovoru s novinarima upoznali su javnost, a osobito poduzetnike na koje se odnosi primjena novog propisa, s ključnim odrednicama ZZTNP-a odnosno s budućim postupanjem AZTN-a vezanim uz njegovu primjenu. Cilj Zakona je uspostava, osiguranje i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom.

Kako su istaknuli u AZTN-u, trgovcima, otkupljivačima i prerađivačima ostavljen je rok do 31. ožujka 2018. da usklade sve ugovore između dobavljača i trgovaca te ugovore između otkupljivača i/ili prerađivača i njihovih dobavljača koji su sklopljeni prije stupanja na snagu zakona, jer će u protivnom takvi ugovori prestati vrijediti od 1. travnja 2018. godine. U Agenciji vjeruju da će većina trgovaca uskladiti svoje ugovore s odredbama zakona, jer će inače biti kažnjeni.

Nepoštene trgovačke prakse mogu postojati u odnosima između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača te između dobavljača i trgovaca. Zakonom je određeno 6 nepoštenih trgovačkih praksi zbog iskorištavanja značajne pregovaračke snage trgovaca koji ih nameću dobavljačima (navedene su ranije u ovom prilogu) . U odnosu dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača zakon utvrđuje devet ostalih nepoštenih trgovačkih praksi, a u odnosu dobavljača i trgovaca 24 ostale nepoštene prakse. Iz Agencije napominju kako zakon propisuje da ugovori između ugovornih strana moraju biti sklopljeni u pisanom obliku i sadržavati sve odredbe važne za poslovni odnos ugovornih strana. Tako primjerice ugovor između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača obavezno mora sadržavati cijenu proizvoda i/ili način određivanja, odnosno izračuna cijene, kvalitetu i vrstu poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji se isporučuje, uvjete i rokove plaćanja, uvjete i rokove isporuke, mjesto isporuke te trajanje ugovora. U slučaju kršenja zakona Agencija vodi upravni postupak utvrđivanja iskorištavanja značajne pregovaračke snage nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi i postupak utvrđivanja uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere. Agencija postupak pokreće po službenoj dužnosti i na zahtjev stranke.

Preuzimanje obveza od strane poduzetnika

 • Ugovori su ništetni kad sadrže odredbe koja otkupljivaču i/ili prerađivaču, odnosno trgovcu, omogućuju jednostrani raskid ugovora u nepisanom obliku ili bez navođenja osnovanih razloga za raskid ugovora, kad mogu otkazati ugovor bez primjerenog otkaznog roka ili kad sadrži odredbu o jednostranoj izmjeni ugovora.
• Ugovori između dobavljača i trgovaca obvezno moraju sadržavati iste odredbe koje su prethodno navedene za ugovore između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača, s tim da za trgovce ne postoje iznimke od obveze pisanog oblika ugovora.
• Iznimke od obveze ugovora sklopljenog u pisanom obliku imaju oni primarni proizvođači koji prihvate narudžbu temeljem javno objavljenih obvezujućih uvjeta koji se prilažu otkupnom bloku, imaju sklopljen ugovor o zajedničkoj proizvodnji te ukoliko primarni proizvođač svoje proizvode isporučuje zadruzi čiji je član.
Agencija potiče poduzetnike na koje se odnosi ZZNTP da predlažu obveze izvršenja mjera jer se time najbrže otklanjaju uočene nepravilnosti i uspostavljaju poštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom. Ako stranke protiv kojih je pokrenut postupak utvrđivanja postojanja zabranjenih nepoštenih praksi ne ponude Agenciji mjere ili Agencija ocijeni da predložene nisu dostatne za otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi odnosno ako stranka ne dostavi dokaze o izvršenju mjera, Agencija će nastaviti voditi ispitni postupak. Nakon utvrđenja da je stranka u postupku iskoristila značajnu pregovaračku snagu nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi svom dobavljaču, odnosno povrijedila odredbe Zakona, Agencija će odlučiti o postojanju uvjeta za izricanje upravno- kaznene mjere te odrediti njezinu visinu, kao i rokove i način njezina izvršenja. Pri utvrđivanju i izricanju upravno-kaznene mjere, Agencija uzima u obzir težinu povrede, opseg povrede, vrijeme trajanja povrede i posljedice te povrede za dobavljače. Utvrđeni iznos upravno-kaznene mjere se smanjuje ili povećava ovisno o utvrđenim olakotnim i/ili otegotnim okolnostima.

Sudski nadzor

Protiv rješenja Agencije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Tužba protiv rješenja Agencije ne zadržava izvršenje rješenja, osim u dijelu rješenja koji se odnosi na izrečenu upravno-kaznenu mjeru. Također, tužbe protiv rješenja Agencije radi odlučivanja o postupovnim pitanjima ne zaustavljaju tijek postupka, a svi sporovi pokrenuti pred nadležnim upravnim sudovima na temelju odredaba Zakona su žurni.

AZTN.hr


Hoće li se Zakonom postići krajnji cilj?

""

Gospodarski list zamolio je direktoricu Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Sanju Smoljak, za komentar HUP-a povodom donošenja i stupanja na sbagu ovog Zakona. U nastavku slijedi priopćenje HUP-a.

HUP je od samih početaka izrade Zakona zastupao ideju prema kojoj se on treba odnositi na zaštitu odnosa trgovaca s malim poljoprivednim proizvođačima u cilju jačanja i zaštite domaćih OPG-a (mali proizvođači voća, povrća i dr). No, odredbe Zakona su se proširile znatno šire na područje međusobnih odnosa cjelokupne prehrambene industrije i maloprodaje, koji su bitno kompleksniji.

Neravnopravan položaj maloprodaje

Smatramo da se u njegovom trenutnom obliku, ovim Zakonom neće postići krajnji cilj i namjera – odnosno zaštita domaćih poljoprivednih proizvođača u Hrvatskoj.

Zakon je izrađen u smjeru dodatne regulacije ionako reguliranog tržišta maloprodaje kojim se otvara rizik i put da se dodatno pojača utjecaj inozemnih dobavljača koji neće biti u obavezi ugovarati odnos na način koji to propisuje ovaj Zakon. Upoznati smo sa situacijom da je već sada roba iz unosa/uvoza cjenovno znatno konkurentnija od domaće. Postoji rizik da će se kroz dugoročnu primjenu zakona potaknuti još veći uvoz u RH iz EU upravo na štetu domaćih proizvođača.

Zakon navodi veliki broj nepoštenih praksi koje onemogućuju tržišnu utakmicu i maloprodaju stavljaju u neravnopravan položaj. Mišljenja smo da je u odnosima između gosse za određenu naknadu dobije pravedna protučinidba. Stoga smo se zalagali da se u Zakon nepoštenim odredbama smatraju samo one trgovačke prakse u kojima za određene naknade nije isporučena protučinidba od strane drugog subjekta ugovornog odnosa. Na neprihvatljiv način definirana su postupanja u odnosu na uobičajene i obostrano tražene činidbe i kontra činidbe između trgovaca i dobavljača – npr. dogovaranje pozicija, akcijske prodaje određenih proizvoda, zajedničke marketinške aktivnosti i dr. – koje su, ako ih predlaže trgovac označene kao nepoštena trgovačka praksa, a ako ih predlaže dobavljač nisu, što sasvim jasno dovodi do neravnopravnosti ugovornih strana u istom pravnom poslu.

Mali dobavljači izbačeni iz igre

Nadalje, zabrana dogovora oko logističkih troškova u startu će iz igre izbaciti čitav niz malih dobavljača koji nema izgrađenu logističku mrežu i nisu u mogućnosti samostalno dostavljati robu do široke mreže maloprodaja u cijeloj Hrvatskoj. Zakonodavac ne bi trebao zanemariti činjenicu da su strani trgovci svoju prodajnu mrežu razvili gotovo isključivo u gradovima, dok mrežu po selima i ruralnom dijelu Hrvatske, gotovo u 100 % drže domaći trgovci. Umjesto pojednostavljenja poslovanja, pred male dobavljače, a naročito OPG – ove, Zakon stavlja niz novih administrativnih zahtjeva, koje oni svojim kapacitetima teško mogu zadovoljiti, a što će ih neminovno diskvalificirati kao dobavljače trgovcima. Tako se zakonom uvodi dodatna administracija za niz procesa koji su se dosada odvijali jednostavnom i transparentnom pisanom dokumentacijom (npr. otkupnim blokovima), a sada pisanim ugovorima sa svim definiranim elementima za svaku isporuku. Kazne su izrazito visoke npr. kazna za pravnu i odgovornu osobu trgovca sa 100.000.000 kuna prihoda – maksimalna moguća kazna za pravnu osobu je 5.000.000 kuna, odnosno 5 % prihoda, a maksimalna moguća kazna za odgovornu osobu je 2.500.000 kuna što vjerojatno čini 10 do 15 ukupnih godišnjih dohodaka odgovorne osobe. Tako visoke kazne orijentirat će tvrtke i odgovorne osobe na izvore nabave koji ne podliježu neposredno ovom Zakonu i na izbjegavanje izrade velikog broja ugovora koji mogu biti predmet nadzora. Zakon je imao dobru početku ideju, ali finalni tekst ima slabih točaka koje mogu polučiti kontra efekte te umjesto zaštite malog proizvođača potaknuti trgovačke lance na veći uvoz i supstituciju domaćih malih dobavljača velikim bolje organiziranim inozemnim dobavljačkim sustavima.

Kroz primjenu ovog Zakona na tržištu je za očekivati da će se struktura asortimana promijeniti jer će se možda mali domaći proizvođači izbjegavati radi usitnjenosti i neorganiziranosti (nepostojanja proizvođačkih organizacija), te je nerealno očekivati da će trgovci ulaziti u toliki broj atomiziranih ugovornih odnosa i za njih preuzimati ovako velike obveze iz Zakona.

HUP


Smanjenje razlike u pregovaračkoj snazi

""

Novi predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Mladen Jakopović, izabran je 21.prosinca prošle godine, 2 tjedna nakon stupanja na snagu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, pa je komentar o tom Zakonu bio jedan od njegovih prvih istupa.

Hrvatska poljoprivredna komora od početka 2016. godine aktivno se zalagala za uvođenje pravednijih uvjeta u opskrbnom lancu hranom te je na nacionalnoj razini sudjelovala u izradi Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Smatrali smo da je uvođenje ovakvog Zakona nužno kako bi se osigurao pravedni odnos, osobito primarnim poljoprivrednim proizvođačima koji su nerijetko bili zakinuti u cijelom procesu. Kao Komora, i dalje ćemo se zalagati za pravedne uvjete, kako na domaćem, tako i na europskom tržištu.

Jačanje položaja proizvođača u opskrbnom lancu

Novom zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) jača se položaj proizvođača u opskrbnom lancu u odnosu na gospodarske subjekte s kraja opskrbnog lanca, posebno potporom stvaranju i razvoju organizacija proizvođača. Nova jedinstvena zajednička organizacija tržišta uključuje i elemente kojima je cilj smanjenje razlike u pregovaračkoj snazi među poljoprivrednicima i ostalim sudionicima u lancu opskrbe hranom u nekim odabranim sektorima (mlijeko, maslinovo ulje, govedina i teletina, ratarske kulture).

Nekoliko je istraživanja pokazalo da se nepoštene trgovačke prakse pojavljuju relativno često, barem u nekim dijelovima opskrbnog lanca. Na primjer, u istraživanju na razini EU-a provedenom među dobavljačima u prehrambenom lancu, 96 % ispitanika izjavilo je da su već bili izloženi barem jednom obliku nepoštenih trgovačkih praksi. Na europskoj razini također je prepoznata potreba za uvođenjem „reda“ na tržištu među državama članicama.

Kao Komora u Europskoj komisiji i na sastancima s komorama V4 zemalja i novih država članica inicirali smo kreiranje i izradu Uredbe o Rješavanju problema nepoštenih trgovačkih praksi među poduzećima u lancu opskrbe hranom na EU razini. Ulazak hrane u trgovačke lance uglavnom se provodi pod strogim kontrolama, međutim oduvijek smo smatrali kako je mnogo veći problem što hrana koja dolazi na police zadovoljava jedva minimalne kriterije kvalitete. Isti kriteriji koje moraju zadovoljiti domaći proizvodi, trebali bi zadovoljiti i strani proizvodi u trgovačkim lancima, ali to opet mora biti usklađeno s Uredbama. Povrćarski i voćarski sektor su u najosjetljivijem položaju, te su uz mliječni sektor najviše pogođeni nepoštenom trgovačkom praksom. Sukladno zaprimljenim prijedlozima članova HPK-a na tekst Nacrta prijedloga Zakona o poštenoj trgovačkoj praksi u lancu opskrbe hranom te održanim Povjerenstvima u Ministarstvu poljoprivrede u lipnju 2016., zalagali smo se za:

1. Veću kontrolu i strože kazne za nepošteno spuštanje cijena (tzv. dumping)

Unatoč postojećim propisima (Zakon o trgovini, Zakon o tržišnom natjecanju, Zakon o obveznim odnosima, Uredbom (EU) br. 1308/2013) smatrali smo da se isti ne provode na adekvatan način. Nadzor kojim bi, prema propisima trebale provoditi odgovorne službe, ne provode se te za svoj neobavljeni posao ne preuzimaju odgovornost, a samim time otvaraju vrata za različite malverzacije koje uključuju prodaju proizvoda s nerealno niskim cijenama. Proizvodi koji se uvoze u RH ne smiju u našim maloprodajnim lancima ići ispod cijene prema nacionalnom Interstatu. Ovakvu maržu, manjom od prosječne, smatramo dumpingom. Slijedom navedenog, zalagali smo se da se u Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi uvede minimalna zakonska zaštita te da se žrtvama nepoštene trgovačke prakse omogući podnošenje pritužbi na povjerljiv način.

Prema istraživanju organizacije Copa-Cogeca poljoprivrednici u cijeni proizvoda zarade 21 %, prerađivači 28 %, a 51 % zarađuju trgovci. Smatrali smo kako je ovakav omjer neodrživ za sve članice. Slijedom navedenog, Hrvatska poljoprivredna komora 2016. godine obavila je savjetovanje s predstavnicima udruga i saveza (vezano za nepoštenu trgovačku praksu izjasnili su se: Hrvatski pčelarski savez, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Hrvatski savez udruga proizvođača mlijeka, Hrvatski voćarski savez, Koordinacija seljaka Slavonije i Baranje, Udruga poljoprivrednih proizvođača Središnje Hrvatske, Udruga baranjska brazda, Središnji savez udruga uzgajivača svinja, Zajednica udruga hrvatskih povrćara, Udruga za tov i uzgoj junadi baby-beef, Udruga međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira) za tekst Nacrta prijedloga Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

2. Veću kontrolu i strože kazne za uvoz robe koja ne zadovoljava jednake standarde koje moraju zadovoljiti domaći proizvodi prilikom stavljanja na tržište

Poljoprivredni proizvođači, ovisno o sektoru, moraju poštivati niz propisa kako bi zadovoljili brojne uvjete stavljanja proizvoda na tržište. Nerijetko se događa da se na policama trgovačkih lanaca nalaze proizvodi sumnjive kvalitete koji ni približno ne moraju zadovoljavati uvjete proizvodnje kao što to moraju domaći proizvođači. Zalagali smo se za bolju koordinaciju Inspekcije pod jednom Upravom. Iako se ovim Zakonom nije mogao propisati postupak inspekcije, smatrali smo kako bi navodnim žrtvama nepoštene trgovačke prakse trebao omogućiti da podnesu pritužbu na povjerljiv način. Nastavno na to predlagali smo da se svaka pritužba obavezno provjeri te ako se utvrdi istinitost, osigura odgovarajuća sankcija za trgovca koji postavlja takve proizvode na police. Kontrola proizvoda po osnovi rezidua vrlo je važna, tj. krucijalno je kontrolirati jesu li ti proizvodi stavljeni na tržište s većim rokom trajanja nego što je propisalo nacionalno zakonodavstvo te jesu li kategorije robe usklađene s nacionalnim kategorijama.

3. Veću kontrolu i strože kazne za kršenje vremenskih rokova oko isplata preuzete robe

Osim postizanja zadovoljavajuće cijene, primarnim proizvođačima kao ponuditeljima roba najvažniji je rok isplate kako bi mogli pokriti vlastite troškove i nastaviti s proizvodnjom. Svako odgađanje koje nema vremenski rok ugrožava primarnu proizvodnju i dovodi u pitanje daljnje poslovanje. Također, otkupljivač/ trgovac/prerađivač ne smije robu vraćati dobavljaču nakon što je ustvrdio da roba zadovoljava tražene kriterije na dan preuzimanja, te nakon što je robu preuzeo i za nju mu je izdana faktura. Kako bi se spriječio takav način poslovanja zalagali smo se da otkupljivači/ prerađivači/trgovci koji kupuju robu radi trženja u svojim prostorima, ili prodaju dalje, kao što je to u većini država članice Europske unije, isplate ponuditelja robe u roku od 10 dana za lako kvarljivu robu i 30 dana za ostale proizvode. Neisplata poljoprivrednih proizvoda jednaka je neisplati plaća. Zalagali smo se da prioritet isplate primarnih poljoprivrednih proizvođača, u odnosu na druge, također treba biti obuhvaćen u slučaju ovrha i stečaja. Predlagali smo da se, ukoliko otkupljivač/trgovac/ prerađivač ne poštuje odredbe preuzimanja robe i roka isplate, nađe zakonsko rješenje kojim će se izvršiti prisilna naplata zbog sporosti sudova.

HPK


Očekivanja od provođenja Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi

""

Glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice mr. sc. Frane Ivković zadnjih godina često je naglašavao važnost donošenja zakonskog okvira kojim bi se onemogućile nepoštene trgovačke prakse. Upitali smo ga za što voćari misle o donesenom Zakonu.

Hrvatska voćarska zajednica je preko svojih članova sudjelovala u raspravama i prijedlozima Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi. Neke naše primjedbe su usvojene, no vidjet ćemo kako će se to primjenjivati u praksi. U svakom slučaju je dobro da je zakon donesen i što definira nekoliko bitnih segmenata kao što su:
1. Što su to nepoštene trgovačke prakse do sada i kako ih determinirati
2. Zaštita poštenih trgovačkih praksi i kako ih održati u provođenju
3. Određena su i tijela u Zakonu za provođenje, osim toga su dobro razrađene upravno kaznene mjere u cilju osiguranja poštenih trgovačkih praksi
Zakon je dobro detektirao gdje su se do sada najviše oštećivali proizvođači odnosno dobavljači koji su bili izloženi nepoštenoj trgovačkoj praksi od otkupljivača, prerađivača koji su u tome koristili svoju pregovaračku snagu u odnosu na dobavljača voćem. Poznato je da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva kasnih devedesetih godina počeli podizati plantaže i nastupati na tržištu. U isto vrijeme otkupljivači su uz državne potpore podizali hladnjače i u takvim uvjetima proizvođačima je bio imperativ prodavati voće pod uvjetima što su diktirali otkupljivači. Takav način je poznat samo u Hrvatskoj dok u Europi i svijetu proizvođači direktno plasiraju voće trgovačkim lancima. Takvim načinom „ predaje“ voća otkupljivačima uvijek je otkupljivač nametnuo svoju značajnu pregovaračku snagu. Rijetki su proizvođači voća koji su izravno plasirali svoje proizvode (voće) trgovačkim lancima a posebno dobro su radili s stranim trgovačkim lancima. Tek se je nedavno saznalo što je Konzum radio s rokovima plaćanja od 180 – 365 dana.

Jasno definiran Zakon

U zakonu su pojmovi i nositelji u lancu opskrbe jasno definirani osim povezanih društva i poslovne tajne te organizacije agencije (agencija, vijeće, stručna služba). Zakon nije preopširan s previše stavki radi lakše, jednostavnije i pravednije provedbe. Na kraju ja bi rekao da je svaki Zakon u Hrvatskoj kao HRASTOVA BAČVA koja je izvrsna dok se u nju ne utoči arhivsko vino, tad će se tek saznati koliko ima rupa kroz koje curi vino. Na tom primjeru vidjet ćemo kad se Zakon počinje primjenjivati gdje su rupe, ako se te rupe brzom intervencijom ne zakrpaju, Zakon će biti prazna bačva.

Problemi i dalje ostaju kod malih dobavljača koji neorganizirani nemaju nikakvu pregovaračku moć. Imperativ je da se obiteljska poljoprivredna gospodarstva – proizvođači voća moraju organizirati u svoje poslovne subjekte – Proizvođačke organizacije. Nekad u Italiji su imali 60 proizvođačkih organizacija u voću, a danas samo dvije. Za takvu organizaciju potrebna je potpora proizvođačima voća u Hrvatskoj, dvije hladnjače, jedna u sjeverozapadnoj hrvatskoj od 20 000 tona a druga u Slavoniji od 20 000 tona. Tada bi proizvođači voća imali moć i snagu izravno nastupiti prema trgovačkim lancima.

HVZ


Zakon je neophodan radi opstanka domaćih proizvođača

""

Zajednica udruga hrvatskih povrćara (ZUHP-a)također je sudjelovala u kreiranju ovog zakona. Stoga smo upitali predsjednika ZUHP-a, Hrvoja Gregurića za stav povrćara o ovom Zakonu.

Na početku, ZUHP pozdravlja donošenje Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. S obzirom da je dosadašnji odnos trgovaca i proizvođača bio neravnopravan te da su trgovci imali značajnu pregovaračku snagu u odnosu na proizvođače, ovaj zakon je prvi korak u jačanju pozicije samih proizvođača, ne samo prema trgovcima nego i prema otkupljivačima i prerađivačima povrća. Stoga, ovaj zakon je bio neophodan radi opstanka primarnih, domaćih proizvođača. Činjenica da je RH tek deseta država članica EU koja je donijela ovakav zakon ukazuje na to da je i politika napokon odlučila učiniti nešto zaista konkretno kako bi se zaštitila domaća proizvodnja.

Prihvaćeni i neprihvaćeni prijedlozi povrćara

Zajednica udruga hrvatskih povrćara također je sudjelovala u kreiranju ovog zakona. Predlagali smo određene mjere, koje su i prihvaćene, a za koje smo bili uvjereni da će zaista zaštititi naše proizvođače, kao npr., da se zabrani povrat isporučenih, a neprodanih proizvoda, zabrana naplate naknade za proširenje prodajne mreže trgovaca, zabrana prodaje po cijeni ispod nabavne (dampinške cijene), zabrana naplaćivanja rabata kao što su godišnji rabat na ukupni promet, mjesečni rabat, jubilarni rabat, itd., zatim naplata naknade za uvrštavanje u promidžbeni letak te posebno kao nepoštenu trgovačku praksu označili uvjetovanje trgovca da proizvođač ne smije nikome drugome isporučivati robu. Ono što nam nije prihvaćeno, a što smatramo da je izuzetno važno jest reguliranje akcija, odnosno prodaje po akcijskim cijenama. Naime, trgovački lanci organiziraju akcijske prodaje na vrlo neprofesionalan način tako da se ne odriču svojih marži već to moraju učiniti proizvođači, zatim zadnji dan akcije naručuju najviše povrća koje kupuju po manjoj cijeni i onda to povrće sljedećih dana nakon završetka akcije prodaju po puno većoj cijeni, kao što je to najčešći slučaj s krumpirom, te stoga nekoliko dana ili čak tjedana taj artikl ne naručuju. Isto tako nije prihvaćeno da te akcije traju do isteka zaliha ili do određenog datuma. Isto tako, akcije po pojedinom artiklu moraju biti određene tako da se provode najviše dvije u jednom tromjesečju. Proizvođači koji surađuju sa dva ili više trgovačka lanca tako su u poziciji da svaki tjedan neki svoj artikl prodaju na akcijama. No, zakon je tu, provodi se od 1. siječnja 2018 (za nove ugovore), ali pravu primjenu i nekakve prve rezultate možemo očekivati tek nakon 1.travnja, 2018., kad ističe rok trgovcima i otkupljivačima za obnovu starih, postojećih ugovora.

Ova godina bi, dakle, trebala pokazati koliko je zakon dobar ili loš, te što bi u tomu zakonu trebalo mijenjati. Siguran sam da ćemo pratiti i rad AZTN-a, tijela koje je nadležno za provođenje zakona. I tu smo imali prigovor na određivanje kazni za prekršitelje. Naime, poznate su maksimalne kazne, ali ne i minimalne. Tako ispada da se prekršitelji mogu izvući i sa kaznom od nekoliko kuna. Isto tako smatramo da je rok od 45 dana za očitovanje prekršitelja zakona o počinjenom prekršaju predug.

Zamka kod novih ugovora

Zamka kod potpisivanja novih ugovora mogla bi biti proizvođačka cijena za neki artikl ili povrćarsku kulturu, a koja mora biti navedena u ugovoru. Ako je ta cijena veća od one u, npr. Italiji, trgovac može odbiti potpisivanje ugovora s proizvođačem za taj artikl pod izlikom da je jeftinije uvoziti. Kako god bilo, bit će ovo napeta godina u smislu primjene i provođenja ovog zakona, ali ZUHPi će i dalje štititi svoje, domaće proizvođače i našu proizvodnju kroz sve moguće instrumente koji su nam na raspolaganju. Prije svega, mislim na izmjene i dopune ovog zakona koje ćemo uputiti u nadležno ministarstvo u najkraćem mogućem roku, ali i u HPK, HGK, itd. Ovim putem želim poručiti svim proizvođačima povrća u RH da nam se jave sa svojim prijedlozima kao i s primjedbama kako bi zajedno učinili sve što je u interesu svih proizvođača, kako malih tako i velikih.

ZUHP

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakBiljke za prirodnu njegu kože
Sljedeći članakNewsletter 1/2018
Alan Vajda, mag. iur
Rođen je 1967. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i jest član raznih nacionalnih odbora, radnih skupina, s bogatim radnim iskustvom. Autor je nekoliko stručnih radova i članaka, te suradnik u Gospodarskom listu. Rođen je 7. travnja 1967. godine u Zagrebu gdje završava Ekonomski obrazovni centar "Boris Kidrič" (srednja stručna sprema - IV stupanj stručne spreme - ekonomist za računovodstveno - financijske poslove), te Pravni fakultet u zagrebu (visoka stručna sprema - VII stupanj stručne spreme - diplomirani pravnik). MEĐUNARODNO ISKUSTVO Član europske mreže za razmjenu podataka između institucija koje se bave stručnim usavršavanjem u pravosuđu pri Vijeću Europe tzv. Lisabonska mreža (2002. - 2003.) Član pregovaračkog tima Vlade Republike Hrvatske za pregovore s Europskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (2001. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije pod nazivom Cards 2001, a koji je namijenjen centru za stručno usavršavanje sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (2002. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije - sudstvo i pravo pod nazivom Obnova 1999. Voditelj projekta Europske komisije Potpora europske komisije sudstvu u području pružanja pravnih savjeta, sudskog sustava i postupanja s predmetima pod nazivom obnova 2000. (2001. - 2002.) Član odbora stručnjaka Vijeća Europe za suradnju na području informacijske tehnologije i prava (cj-it), strasbourg, republika francuska (2001. - 2002.). Član SECI radne skupine u sklopu pregovora o ugovoru o suradnji za sprječavanje i suzbijanje prekograničnog kriminala, Bukurešt, Rumunjska (1998. - 2000.) Član radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT , namijenjenog procjeni učinaka propisa od strane Hrvatske poslovne zajednice (2008. – 2009.) Trener za potrebe aktivnih mjera politike zapošljavanja za potrebe tržišta rada u sklopu IPA projekta Europske unije s ciljem stvaranja centra tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (2011. - 2012.) Zamjenik člana radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT II namijenjenog provedbi ekonomske procjene učinaka propisa i poboljšanju informiranosti hrvatske poslovne zajednice (2013.- ) Sudionik projekta Europske komisije o europskom socijalnom dijalogu (PEGASE), Brisel (2011. – 2012.) SUDJELOVANJE U RADU DRŽAVNIH INSTITUCIJA Član Nacionalnog odbora Vlade Republike Hrvatske za Međunarodno humanitarno pravo (2001. - 2002.). Član radne skupine pri Vladi Republike Hrvatske za rad na izradi pravne regulative vezane za područje elektronskih potpisa (2000. - 2002.). Zamjenik člana radne skupine za provedbu inicijative za suzbijanje organiziranog kriminala u sklopu pakta o stabilnosti (2001. - 2002.). Diplomatski tečaj pri Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske Organizator velikog broja seminara i radionica namijenjenih stručnom usavršavanju u pravosuđu (sudaca i državnih odvjetnika) u Hrvatskoj 2002. - 2003. Član radne skupine Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva radi donošenja odluke o godišnjoj kvoti radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj. Član Međunarodne trgovačke komore - komisije za trgovačko pravo i praksu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (ICC Hrvatska). Predavač pravne grupe predmeta pri Pučkom otvorenom učilištu u zagrebu (2013. - ). OSTALE AKTIVNOSTI Glavni tajnik Europskog udruženja studenata prava, Zagreb, (European Law Students Association) 1988.-1992. Član uredništva časopisa Pravnik pri Pravnom fakultetu u Zagrebu 1990 -1991. Vanjski suradnik - urednik lista Informator za područje pravosuđa i Europske unije 2001. – 2003. AUTOR STRUČNIH RADOVA U NIŽE NAVEDENIM PUBLIKACIJAMA Informator, IUS info, Novi Informator, Hrvatska pravna revija, Odvjetnik, Carinski vjesnik, Pravo u gospodarstvu, Financije i porezi, Poslovni tjednik, Obrtničke novine, Radno pravo, Računovodstvo i porezi u praksi, Računovodstvo i financije, Pravo i porezi, Poslovni savjetnik, Privredni vjesnik, Sigurnost, Fircon Mostar, Nova zadruga, Revicon Sarajevo, Prizma Sarajevo, FEB Sarajevo, Pravni savjetnik Sarajevo, Gospodarski list Zagreb. OSTALE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Položen Državni stručni ispit - Carinska uprava - središnji ured 1998. godine. Potvrda o korištenju IT programskih paketa - Algebra - Zagreb (MS Word, Excel, Powerpoint, Outlook). Potvrda o završenoj edukaciji Europske komisije o upravljanju projektnim ciklusom (PCM). Organizator seminara i radionica namijenjenih edukaciji pravosudnih dužnosnika 2002. - 2003. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih pravosuđu. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. STRANI JEZICI Engleski jezik - aktivno poznavanje u govoru i pismu.