Prilog broja: Zarada malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

135

Gospodarskim razvitkom došlo je do „gašenja“ mnogih izvora dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Ipak, danas je sve više prisutna ideja da su sačuvana tradicija, postojeće znanje i „višak“ radne snage uz sve veću dostupnost povoljnih novčanih sredstava kao i drugih vidova potpore, dostatni za ostvarenje dodatnog dohotka. Ovdje su prikazani samo neki od mnoštva proizvoda i usluga koji su prilika za manji ili veći dio obiteljskih gospodarstva, a za svaku odabranu ideju treba marljivosti, strpljenja i malo sreće.

Promjene u ruralnom prostoru Hrvatske

Ruralni prostor doživljava promjene tijekom dužeg razdoblja. Mnoštvo promjena spadaju u one za koje možemo sa sigurnošću reći da su „promjene na bolje“, neke promjene možemo svrstati u „promjene na lošije“, a za treću skupinu kažemo da su „uobičajena promjena kao posljedica suvremenog ekonomskog razvitka“. Najveća promjena je vidljiva kod životnog prostora kojega dijelimo na urbani i ruralni ili nepotpuno točno, ali uvriježeno na gradski i seoski.

Hrvatski ruralni prostor od devedesetih godina prošlog stoljeća bio je i jest pod utjecajem dvaju procesa i to jednog neprirodnog, tj. ratnog stradanja te drugog, povijesno nigdje neizbježnog – utjecaja ekonomskog razvoja. I jedan i drugi, jedan više i jače u kraćem vremenu, drugi postupnije i manje uočljivo, ali istodobno s lošim učincima u dužem razdoblju, doveli su do značajnih promjena u ruralnom prostoru Hrvatske. Mnoštvo je lošega iz svega proizašlo te se nalazimo na raskrižju dvaju puteva: jednog na kojem možemo stajati, gledati iza sebe i čekati da i nas neki (ne)očekivani val ponese ili drugi, kojim ne želimo krenuti nego pokušati nešto učiniti za prostor naših predaka, nas samih ali i naših potomaka. I tu polazimo od primisli da „svako zlo ponekada ima i nešto dobro ili da svaka neprilika postaje i drugima prilika“. Mnoštvo je uradaka o promjenama u ruralnom prostoru koje možemo skupiti u nekoliko tematskih skupina. I, na kraju, u svakom pogledu, i javna i polujavna vlast odluči pomoći tom posrnulom dijelu države te se danas nude sredstva i mogućnosti. Ali, nerijetko se zakasni jer veliki problem je da nema niti onih koji bi osmislili potrebno sredinama, a još manje je onih koji bi to koristili. Prostor oplemenjuju i čuvaju ljudi u zajednicama, ekonomskim i društvenim, od kojih su se kao najefikasnije pokazala obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Povećava se broj gospodarstava koja proizvode samo za naturalne potrebe, jedni zbog godina, a drugi zbog nekonkurentnosti, a mala pozornost se posvećuje proizvodima i uslugama koji su nekada postojali ili zamiru. Njihovom aktivacijom bi se proizvodi i usluge očuvali od zaborava, potakao interes kupaca za ruralni prostor i povećao dohodak pučanstva seoskih/lokalnih zajednica.

""

Kako do zarade?

Pretpostavke za proizvodnju i trženje

Poljoprivredna proizvodnja i prerađevine s malih gospodarstava

Proizvodi i dohodak s gospodarstva kao dopunska djelatnost

Maslinovo ulje

Med i ostali pčelinji proizvodi

Konzervirano povrće

Proizvodi od šibe i drveta

Izrada glazbala

Hrvatska je bogata u svojoj različitosti

Kipari i slikari

Tkalci i prelci

Kovači

Kožari

Poplunari

Travari

Lončarstvo

Narodna nošnja

Održavanje puteva

Sakupljanje gljiva

Uspješna priča obitelji Anić s Velebita

Najljepše selo na svitu

Njihov kravlji sir nadaleko je poznat

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 22/2018

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNewsletter 22/2018
Sljedeći članakBiološko – dinamička poljoprivreda, najstariji oblik ekološke poljoprivrede
prof.dr.sc. Ivo Grgić
Redoviti profesor na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: nepoljoprivredne djelatnosti, ruralni razvoj, zaposlenost, cijene poljoprivrednih proizvoda. Prof. dr. sc. Ivo Grgić je rođen 16. kolovoza 1960. godine u Potočanima, gdje pohađa osnovnu a srednju elektrotehničku školu završava u Odžaku. Na Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (sadašnji Agronomski fakultet) upisuje se 1979. godine i to na agroekonomski smjer. Diplomirao je godine 1983. godine, a 1984. upisuje postdiplomski studij iz Ekonomike poljoprivrede na istom fakultetu. Od godine 1984. uposlen je u Institutu za ekonomiku poljoprivrede Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Magistarski rad naslova "Radna snaga i zaposlenost na seljačkim gospodarstvima SR Hrvatske", obranio je 29. studenog 1989. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Promjenjivost proizvođačkih cijena glavnih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj" brani 19. rujna 2000. godine. Od 14. 07. 2011. profesor je na Agronomskom fakultetu u Zavodu za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj. Član je uređivačkog odbora časopisa Agronomski glasnik (od 2010.), Agroeconomica croatica (od 2012.), Economics of Agriculture (od 2012.), International Journal of Sociology and Anthropology (od 2012.), Sustainable Agriculture Research (od 2012.), E3 Journal of Agricultural Research and Development (od 2013) i Agroekonomika (od 2014). Voditelj je i suradnik na mnogim znanstvenim, stručnim, razvojnim i drugim projektima, a objavio je mnoštvo znanstvenih i stručnih radova više od 120 znanstvenih i stručnih radova/publikacija od toga 8 radova iz skupine a1. Autor je priručnika pod naslovom „Agroekonomski modeli u ekološkoj hortikulturnoj proizvodnji : priručnik za profesore srednjih poljoprivrednih škola“ Također je koautor knjige – monografije „Jalžabet između prošlosti i budućnosti – stotinu četrdeset godina u životu jednog sela“. Koautor je i sveučilišne knjige „Poljoprivreda Hrvatske do 1990. godine“. Koordinator je modula Osnove agroekonomike, Uvod u makroekonomiku i Agroturizam na preddiplomskom studiju Agronomskog fakulteta te Ekonomika agroekompleksa na Doktorskom studiju Ekonomika poljoprivrede. Suradnik je na modulima Ruralni turizam i Poljoprivreda, gospodarski rast i razvitak (diplomski studij) te Suvremeni transportni sustavi i robni tijekovi u poljoprivredi (doktorski studij Poljoprivredne znanosti). Znanstveni interes je zaposlenost na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, cijene i cjenovna politika u poljoprivredi, razvitak ruralnih područja uključivši agroturizam. Predsjednik je i jedan od utemeljitelja Hrvatskog agroekonomskog društva te član Europskog društva agrarnih ekonomista. Oženjen i otac kćeri.