Zbog čestih pojava stresnih uvjeta u poljoprivrednoj proizvodnji primjena biostimulatora je postala redovna tehnološka mjera. Pravilnom primjenom biostimulatora smanjuje se negativan učinak brojnih stresnih uvjeta; poput niske ili visoke temperature, nedostatka vlage i ostalih stresnih uvjeta. Danas se najviše upotrebljavaju biostimulatori na bazi aminokiselina i ekstrakta morskih algi.

Oni imaju dokazani učinak na biljku, male doze primjene i prihvatljivu cijenu za poljoprivrednog proizvođača. Kod izbora biostimulatora potrebno je voditi računa o sastavu proizvoda i izvornoj sirovini; sve kako bi primjenom bio ostvaren očekivani učinak. Na tržištu danas postoji veliki broj preparata te se izbor može prilagoditi svim vrstama poljoprivredne proizvodnje: od proizvodnje na otvorenim poljima ratarskih kultura do intenzivne proizvodnje povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima.

Biostimulativni učinak na biljku

Biostimulatori su spojevi (tvari) različitog porijekla i različitog kemijskog sastava koji imaju biostimulativni učinak na biljku. Primjenom biostimulatora (aminokiseline, ekstrakti morskih algi, huminske kiseline, fosfiti i dr.) smanjuje se učinak stresnih uvjeta na biljku te se pozitivno utječe na otpornost biljke na abiotske i biotske čimbenike stresa i time povećava kvaliteta i visina prinosa.

Prema podacima koje prenosi časopis Bussinesswire (2020.g.) globalna vrijednost tržišta biostimulatora procijenjena je na vrijednost od 2,6 milijardi USD; prema istim predviđanjima vrijednost tržišta biostimulatora u 2025. godini iznosila bi oko 4,9 milijardi USD. Velika potražnja za biostimulatorima uvjetovana je tehnološkim razvojem poljoprivredne proizvodnje, ali isto tako i sve jače izraženim stresnim uvjetima tijekom poljoprivredne proizvodnje. Stres uvjetovan niskom ili visokom temperaturom kao i nedostatkom vode glavni su čimbenici smanjenja visine i kvalitete prinosa poljoprivrednih kultura.

Kako na ukupnu potrošnju biostimulatora utječe cijena i doza po jedinici površine, najprodavaniji proizvod na tržištu biostimulatora su i dalje proizvodi na bazi aminokiselina. Ostale se grupe proizvoda koriste u manjim količinama. Poticaj primjeni biostimulatora je i uvođenje visokoprinosnih sorti i hibrida u poljoprivrednu proizvodnju. Tamo se bez ciljane primjene biostimulatora ne može postići očekivani visoki prinos i kvaliteta. Biostimulatori igraju važnu ulogu u cvatnji i oplodnji svih poljoprivrednih kultura.

Danas je u proizvodnju biostimulatora uključen veliki broj tvrtki, koje su okupljene oko nekoliko strukovnih organizacija. Jedna od takvih organizacija je i European Biostimulants Industry Council (EBIC) koji okuplja 55 tvrtki koje se bave proizvodnjom biostimulatora. Osnovna uloga ove strukovne organizacije je unaprjeđenje tehnologije proizvodnje i učinkovitosti biostimulatora te razvoj zakonodavnog okvira za proizvodnju i trgovanje biostimulatorima. Jedna od važnijih aktivnosti je i stručno i znanstveno promoviranje primjene biostimulatora kroz organizaciju stručnih skupova poput svjetskog kongresa na temu biostimulatora. Oni su do sad bili organizirani u Strasbourgu (Francuska, 2012.), Firenci (Italija, 2015.), Miami (SAD, 2017.), Barceloni (Španjolska, 2019.) i Florida (SAD, 2021.).

Kakav učinak biostimulatori imaju na biljku?

Biostimulativni spojevi (tvari) imaju učinak na biljku s aktivnim utjecajem na sljedeće procese u biljci:

  • povećanje otpornosti na stresne uvjete;
  • poticanje svih fizioloških procesa u biljci (rast, cvatnja, oplodnja, sinteza suhe tvari);
  • bolje usvajanje hraniva (povećanje učinkovitosti gnojidbe) i
  • povećanje kvalitete i visine prinosa poljoprivrednih kultura.

Važno je istaknuti da iako biostimulatori povećavaju učinkovitost gnojidbe, oni nisu gnojiva i ne mogu zamijeniti ulogu gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji.

Prema podijeli koje navode Halpern i sur. (2015.) biostimulatori se mogu podijeliti u sljedeće skupine proizvoda:

  • biostimulatori na bazi aminokiselina;
  • biostimulatori na bazi ekstrakta moorskih algi (Ascophyllum nodosum, i dr.) i ekstrakti mikroalgi;
  • biostimulatori na bazi huminskih ekstrakata (huminske i fulvo kiseline);
  • mikrobiološki preparati (metaboliti gljiva, bakterija i ostalih mikroorganizama);
  • elementi u tragovima (silicij, jod, selen i drugi rijetki elementi);
  • vitamini B i D grupe i
  • fosfiti.

U poljoprivrednoj proizvodnji su najčešće u primjeni biostimulatori na bazi aminokiselina i ekstrakta morskih algi te preparati na bazi huminskih kiselina.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje