No, kako uzgojiti zdrav i gusti travnjak? Prvi korak je prije svega pripremanje terena. Bez obzira na to je li riječ o goloj površini ili površini koja već ima neku vegetaciju, postupci su otprilike isti. Odstranite svu postojeću vegetaciju, pogotovo korove. Oni bi kasnije mogli predstavljati prepreku sjemenkama i mladim vlatima trave, oduzimat će im hranu i vodu i onemogućavati razvoj. Uzmite u obzir da korov ima jako korijenje i da uništavanjem samo nadzemnog dijela biljke ne dobivate puno. Svaki ostatak u zemlji omogućava dalji rast. Stoga je potrebno uništiti korov herbicidom, koji će uništiti i nadzemni i podzemni dio biljke. Nakon što ste dobili čistu površinu, potrebno je dodati organskog hranjiva. Na taj način tlo će akumulirati hranjiva potrebna za rast biljke, a mikroorganizmi tla omogućit će da ta hranjiva postanu dostupnija biljci. Osim organskog potrebno je dodati i mineralnoga gnojiva. Prihrana će tako biti kompletna, a tlo spremno prihvatiti zeleni pokrivač. Grabljama uklonite svo kamenje i veće grude. Suvišni sitni agregati tako đer nisu dobri, jer može doći do zablaćivanja. Preporučljivo je potaknuti korov na rast, prije same sjetve travnjaka. Ako polažete već uzgojene trake travnjaka, korov kasnije ne može doći do izražaja, no kad sijete travnjak, korov može postati problem. Ovaj problem možete riješiti prije svega osnovnom pripremom tla, te zalijevanjem površine kako bi se korov potaknuo na rast. Jednom kad poraste uništite ga. Nemojte okopavati površinu ili na bilo koji način obrađivati, jer miješanjem zemlje možete dovesti sjeme na površinu i pomoći mu da se razvije. Travnjak možete zasijati, kad ste se u potpunosti riješili korova. Prema potrebi valjajte zemlju valjkom. Na taj način postiže se zbijanje zemlje, vlaga iz dubljih slojeva dovodi se u gornje slojeve zemlje, te eliminira pore zraka. No, ipak uzmite u obzir da prejako zbijanje zemlje onemogućava prodiranje klice kroz tlo i otežava nicanje. Ovo se ne odnosi na ilovasta tla. To su tla koja su ljepljiva kad su vlažna i tvrda kad su suha, zato se korištenje valjka u slučaju ovog tipa tla ne preporučuje.

Prethodni članakHrastova sjajnica na oblicama
Sljedeći članakUskrsni jelovnik
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.