Kako su količine ove gljive koje se mogu naći u prirodi ograničene, i kako ne bi trebalo pokupiti baš sva plodišta iz naših šuma, opisat ćemo jednostavne načine njezina uzgoja. Ova gljiva raste po cijelom svijetu, od amazonskih prašuma, Sjeverne Amerike, cijele Azije i ćurope. U našem podneblju raste najćešće na hrastovima po kojima je i dobila ime. Osim njih, pogodne su podloge za uzgoj: javor, brijest i vrba. Hrastova sjajnica raste i na šljivi i na rogaču. U prirodi se plodna tijela pojavljuju u blizini zemlje i korijenja koje viri iz tla. Hrastova sjajnica je poznata i kao jedan od šumskih štetnika koji uništava korijenje drveća pa ju šumari zbog toga dobro poznaju i ne vole. Kako se ova gljiva može razmjerno jednostavno uzgajati, nema nikakva razloga da se njezina proizvodnja u Hrvatskoj ne razvije, jer imamo obilje sirovine i prikladne klimatske uvjete. Uzgoj ove gljive počinje odabirom zdravog debla pogodne vrste drveta. U našem se podneblju najboljim pokazao hrast. Hrastove se oblice režu na dužinu od 50 do 100 cm i tada se nacjepljuju micelijem. Promjer oblice može biti od 10 do 35 cm pri čemu se deblje oblice režu na kraće. Nacjepljivanje micelija može se obaviti bilo kojom metodom, kolut, isječak, rez, ali najboljim se pokazao način bušenja rupa i čepljenja čepom od kore koje se rabi u uzgoju Mirisne aniske (Shii-take). Nosač micelija mogu biti drveni čepovi, piljevina ili zrno žitarica. »epovi se zbog jednostavnosti i otpornosti na štetoćine preporučuju za nacjepljivanje panjeva u šumi. Micelij na piljevini se preporučuje za nacjepljivanje oblica kod kojih se u tijeku ranog razdoblja proraštanja ne može osigurati zadovoljavajuća njega i zaštita. Micelij na zrnu žitarica preporučuje se za uzgoj na oblicama u zaštićenu prostoru i na umjetnoj podlozi. Nakon nacjepljivanja počinje razdoblje proraštanja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSorte jabuka otporne na krastavost
Sljedeći članakPlaniranje i osnivanje povrtnjaka
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.