“Nacionalna omotnica”
Zakonom je preuzet europski pojam „nacionalne omotnice“ koji označava maksimalni iznos koji pojedina zemlja članica može isplaćivati za potpore u poljoprivredi, a koji se sastoji od sredstava iz europskih fondova i iz nacionalnog proračuna. Nacionalna omotnica se određuje na razini svake godine u dokumentu o pristupanju EU, a predstavlja zbroj ukupno dodijeljenih prava na plaćanja.
Nacionalna omotnica se dijeli na sredstva za jedinstveno regionalno plaćanje po poljoprivrednoj
površini, nacionalnu rezervu i za proizvodno vezana plaćanja. Program jedinstvenih plaćanja sadrži
kombinaciju izravnih plaćanja koje je poljoprivrednik primio po više osnova u određenom vremenskom razdoblju (referentno razdoblje). Referentno razdoblje određuje se različito za pojedina prava na plaćanje.
Dodjela prava na plaćanje
Kad je riječ o dodjeli prava na plaćanje za jedinstveno regionalno plaćanje po poljoprivrednoj
površini (prihvatljive površine livada i pašnjaka te ostalih vrsta korištenja zemljišta) kao i za proizvodno vezana plaćanja (krave dojilje i ovce i koze) za 2012. godinu referentno razdoblje je ta ista godina koja je ujedno prva godina primjene programa. To znači da će se prava na plaćanje za prihvatljivo zemljište, dodjeljivati za zemljište upisano u ARKOD u 2012. godini, i to najkasnije jedan dan prije dana podnošenja zahtjeva za dodjelu prava na plaćanja u toj godini. Osnovni je
uvjet da se na prihvatljivom zemljištu obavlja poljoprivredna aktivnost, bez obzira na to je li riječ o nekoj proizvodnji ili održavanju zemljišta u stanju pogodnom za poljoprivrednu proizvodnju i  očuvanje okoliša. Slično vrijedi i za krave dojilje i ovce i koze koje moraju biti upisane u Jedinstveni registar domaćih životinja te propisno označene, a uzimat će se u obzir brojno stanje na dan 15.
svibnja u 2012. godini. Prava na plaćanja ne predstavljaju dodjelu automatskih prava na potporu.
Njihova dodjela predstavlja pravo za poljoprivrednika da sudjeluje u Programu jedinstvenih plaćanja, pri čemu on mora zadovoljiti određene uvjete da bi ostvario plaćanje. Način provedbe i detaljne uvjete za ostvarivanje jedinstvenih izravnih plaćanja za 2012. godinu propisat će se pravilnikom najkasnije do kraja 2011. godine.

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakPečenje s mirisnom koricom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.