Zakon o poticanju zapošljavanja objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 57/12, a stupio je na snagu i primjenjuje se od 31. 5. 2012. Pravilnik o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 64/12 od 8. 6. 2012. godine, a i primjenjuje se od 16. lipnja 2012. godine. Odluka o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2012. godinu objavljena je u „Narodnim novinama“ broj 57/12 od 8. 6. 2012. godine, kada je i stupila na snagu.
U dosadašnjoj pravnoj praksi vezanoj za radne odnose u Republici Hrvatskoj postojala je pravna praznina koja se odnosila na radne odnose koji nastaju pri obavljanju sezonskih poslova u poljoprivredi. Imajući u vidu posebne karakteristike vezane za tu vrstu radnih odnosa, Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Ministarstva financija riješila je akutne probleme zapošljavanja na privremenim i povremenim (sezonskim) poslovima u poljoprivredi na način da je u okviru dijela odredbi sadržanih u posebnom Zakonu o poticanju zapošljavanja, te odredbama sadržanim u Pravilniku o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu i Odluci o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika za 2012. godinu normirala radne odnose i uz njih povezana prava i dužnosti poslodavaca i posloprimaca na povremenim i privremenim (sezonskim) poslovima u poljoprivredi.
Poslodavac i radnik
Člankom 2. stavkom 1. točkom. 7. Zakona Poslodavac koji može zapošljavati na privremenim, odnosno povremenim (sezonskim) poslovima u poljoprivredi je fizička ili pravna osoba koja obavlja registriranu poljoprivrednu djelatnost ili fizička osoba nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva evidentiranog u Upisniku PG. Sezonski radnik sukladno odredbama članka 2. stavka 1. točke 8. Zakona u poljoprivredi može biti nezaposlena osoba, korisnik mirovine ili tražitelj zaposlenja koji, na temelju ugovora o sezonskom radu obavlja privremene, odnosno povremene (sezonske) poslove u poljoprivredi. Člankom 2. stavkom 1. točkom 4. Zakona propisano je da poslove sezonskog radnika u poljoprivredi ne mogu obavljati zaposlene ili samozaposlene osobe koje se nalaze u radnom ili socijalnom statusu na temelju kojeg su obvezno osigurane prema posebnim propisima, osobe zaposlene temeljem ugovora o radu za stalne sezonske poslove, osoba kojoj je utvrđena opća nesposobnost za rad, osobe osigurane na produženo osiguranje prema posebnom propisu (npr. pomorci), maloljetne osobe, te osobe koje koriste rodiljna ili roditeljska prava prema posebnim propisima.
Sezonski poslovi u poljoprivredi
Članak 2. stavak 1. točka 5. Zakona propisuje da su privremeni, odnosno povremeni sezonski poslovi u poljoprivredi poslovi u području
● Bilinogojstva koji obuhvaćaju pripremu zemljišta, sjetvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaštitu bilja, žetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, doradu, preradu i pakiranje.
● Stočarstva koji obuhvaćaju striženje, mužnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i čuvanje stada, te premještanje košnica i vrcanje meda.
● Ribarstva koje obuhvaća slatkovodno ribarstvo i jesenski izlov ribe u akvakulturi, morsko ribarstvo, odnosno lov na plivarici i izlov tramatom, sortiranje i pakiranje ribe te skupljanje školjaka.
Člankom 10. stavkom 4. Zakona propisano je da je najdulji rok trajanja rada, odnosno zapošljavanja na privremenim, odnosno povremenim (sezonskim) poslovima u poljoprivredi 90 dana u jednoj kalendarskoj godini, bez obzira na to da li je zaposlenik radio kontinuirano ili uz prekide.
Vrijednosni kupon za doprinos
Odredbama Članka 9. Zakona propisano je da poslodavac za radnika zaposlenog na privremenim, odnosno povremenim (sezonskim) poslovima plaća dnevne doprinose (doprinos za osnovicu za mirovinsko osiguranje, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranika tog osiguranja, doprinos za zaštitu zdravlja na radu i doprinos za zapošljavanje) kupnjom vrijednosnog kupona. Vrijednosni kupon sukladno odredbama članka 2. stavka 1. točke 9. Zakona definiran je kao javna isprava kojom se dokazuje da je poslodavac za sezonskog radnika u poljoprivredi uplatio doprinose za obvezna osiguranja prema dnevnoj osnovici. Poslodavac nije dužan posebno obračunavati niti uplaćivati doprinose za obvezna osiguranja prema posebnom propisu jer su ista uplaćena unaprijed kupnjom vrijednosnog kupona.
Člankom 1. i 2. Odluke o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2012. godinu propisana je minimalna dnevna osnovica kao najniži dnevni iznos plaće koju je poslodavac dužan platiti sezonskom radniku koji obavlja privremene, odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi za 2012. godinu u najnižem iznosu od 70,40 kn.
Člankom 8. Pravilnika o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi Vrijednosne kupone izdaje Ministarstvo financija RH, na vrijednost utvrđenu u skladu s posebnim propisom o poticanju zapošljavanja, na zaštićenom obrascu. Distribucija vrijednosnih kupona vrši se putem FINE (odnosno, poslodavci ih mogu kupiti u FINI prema cijeni koja je na njima otisnuta).
Poslodavac može neupotrijebljene vrijednosne kupone zamijeniti za gotov novac u jedinici FINE u kojoj ih je kupio najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Za novac se ne mogu zamijeniti upotrijebljeni i oštećeni vrijednosni kuponi. Ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih poslova u poljoprivredi sadrži sve podatke koje su propisala nadležna tijela, a popunjava se na papirnatom obrascu USP-1 koji tiska JP „Narodne novine“. Izgled obrasca propisan je Pravilnikom o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi („Narodne novine“ broj 64/12 od 8. 6. 2012.). Napominjemo da se radi o propisanom obrascu za ovu vrstu ugovora koji će biti moguće nabaviti u „Narodnim novinama“, te da se ugovori koji nisu zaključeni uz primjenu ovog obrasca neće smatrati valjanima.
Podatke na 1. stranici Ugovora (godina, ime, prezime, OIB, adresa stanovanja) obavezno ispunjava sezonski radnik. Podatke na ostalim stranicama ugovora (dan, mjesec, godina rada, naziv, sjedište i OIB poslodavca, podaci o dnevnoj plaći, roku i načinu isplate) ispunjava poslodavac, a kupon lijepi sezonski radnik nakon što ga je primio od poslodavca.
Sam ugovor o sezonskom radu podrobnije je definiran odredbama sadržanim u člancima 2. do 7. Pravilnika, a ugovor se sklapa prije početka rada, za svaki radni dan predajom od strane poslodavca i prihvatom od strane sezonskog radnika vrijednosnog kupona te njegovim evidentiranjem (lijepljenjem) u odgovarajuću rubriku na propisanom obrascu ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi (obrazac USP-1).
Sezonski radnik u poljoprivredi za vrijeme rada obvezan je kod sebe imati ugovor.
Poslodavac sukladno odredbi Članka 7. Pravilnika može ugovoreni dnevni iznos plaće sezonskom radniku u poljoprivredi isplatiti u gotovom novcu. Poslodavac za sezonske radnike u poljoprivredi nije dužan voditi evidenciju o radnicima, niti im dostavljati isprave o plaći prema općim propisima o radu. Članak 11. Zakona propisuje da se na radnika zaposlenog na privremenim, odnosno povremenim (sezonskim) poslovima u poljoprivredi koji ima sklopljen ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi ne primjenjuju posebni propisi kojima je uređen prestanak vođenja nezaposlene osobe u evidenciji nezaposlenih (ne briše ih se iz evidencija u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje), ne primjenjuju se propisi koji uređuju obustavu ili prestanak prava za vrijeme nezaposlenosti niti propisi koji uređuju prestanak isplate mirovine korisniku mirovine (mirovina se ne umanjuje niti se obustavlja njena isplata). Radnik zaposlen na privremenim, odnosno povremenim (sezonskim) poslovima u poljoprivredi dužan je najkasnije na kraju godine radi utvrđivanja staža osiguranja dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podatke o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te godine. Člankom 13. Zakona propisano je da dnevni iznos plaće, odnosno ostali primici koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi se smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak i podliježu obvezi poreza na dohodak i obvezi prireza porezu na dohodak. Predujam poreza na dohodak obračunavaju i uplaćuju poslodavci po stopi od 25% bez priznavanja osobnog odbitka do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je izvršena isplata ili davanje, te su dužni prema posebnom propisu dostavljati izvješća nadležnom tijelu za financije (Porezna uprava Ministarstva financija).
Sukladno odredbama Članka 14. Zakona Upravni nadzor nad provedbom ovih propisa obavljaju nadležna tijela Ministarstva rada i mirovinskog sustava RH, a inspekcijski nadzor inspekcija rada, a u dijelu obračuna i naplate doprinosa za financiranje obveznih osiguranja i poreznih obveza tijelo državne uprave nadležno za financije.
Prekršajne odredbe
Zakonom o poticanju zapošljavanja („Narodne novine“ broj 57/12 od 23. 5. 2012. godine) propisane su Člankom 15. stavkom 1. (točke 1., 7., 8. 9.) i stavkom 2. i prekršajne odredbe, kako slijedi: Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
poslodavac pravna osoba, odnosno (stavak 2.) novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe:
1.) (točka 1.) ako sezonskog radnika u poljoprivredi zaposli na poslovima koji se ne smatraju privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljo privredi,
2.) (točka 7.) ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi za svaki radni dan ne sklopi prije početka rada,
3.) (točka 8.) ako zaposli sezonskog radnika u poljoprivredi u trajanju dužem od 90 dana tijekom kalendarske godine,
4.) (točka 9.) ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sklopi s osobom s kojom se ne može sklapati ova vrsta ugovora (zaposlene ili samozaposlene osobe koje se nalaze u radnom ili socijalnom statusu na temelju kojeg su obvezno osigurane prema posebnim propisima, osobe zaposlene temeljem ugovora o radu za stalne sezonske poslove, osobe kojoj je utvrđena opća nesposobnost za rad, osobe osigurane na produženo osiguranje prema posebnom propisu (pomorci), maloljetnici, osobe koje koriste rodiljna ili roditeljska prava).
Nakon dugog niza godina sezonski rad u poljoprivredi (u kojem je tijekom sezone prema nepotvrđenim glasinama znalo raditi i zarađivati do 100.000 ljudi) napokon je priznat kao oblik radnog odnosa na određeno vrijeme te primjereno tome i legislativno normiran. Ovi propisi omogućit će normalan tijek zapošljavanja radnika u sezoni uz očuvanje određenih prava iz radnog odnosa, a s druge strane pružit će pravnu sigurnost poslodavcima u poljoprivredi koji zapošljavaju sezonsku radnu snagu te im omogućiti normalan i nesmetan rad na poslovima koji podrazumijevaju angažman sezonske radne snage.
Trud zakonodavca da propis bude usklađen s modernim propisima koji normiraju istu materiju, a koji su na snazi u EU, te prihvaćanjem modela sezonskog zapošljavanja utemeljenog na najvišem stupnju pojednostavljenja zasnivanja radnih odnosa, te izvršavanju obaveza koje proistječu iz takvih radnih odnosa na sezonskim poslovima u poljoprivredi za poslodavce i sezonske radnike urodio je sustavom koji ova tri propisa (Zakon, Pravilnik i Odluka) u ovom trenutku adekvatno normiraju. Budući da se radi o novim propisima, tek će se njihovom primjenom u praksi otvoriti dodatna pitanja, te vidjeti postoje li i kakve potrebe za njihove eventualne izmjene i dopune.
