S obzirom na to da se svake godine iz tla odnose značajne količine kalija, kalcija, fosfora, dušika i ostalih hranjiva, potrebno ih je gnojidbom nadoknaditi. Unošenjem hranjiva preko tla ili preko lista (folijarno), osiguravamo vinovoj lozi brz rast i razvoj, održavamo ravnotežu, opseg i kvalitetu uroda, te općenito utječemo na zdravstveno stanje vinove loze.

Za rast i razvoj vinove loze, potrebni su makro i mikroelementi. Većinu ih vinova loza uzima iz prirode, a samo jedan dio dobiva iz gnojiva proizvedenih na gospodarstvu (organska gnojiva) i gnojiva koja su proizvedena na industrijski način (mineralna gnojiva).

Hranjiva treba redovito nadoknađivati

Loza iz tla uzima znatne količine hranjiva koje treba redovito nadoknađivati, želimo li osigurati redovite i kvalitetne prinose. 

Količina hranjivih tvari koje se godišnje iznesu iz tla u vinogradu, ovisi o urodu, načinu obrade, vrsti tla i nagibu terena. Da bismo to utvrdili potrebno je obaviti zikalnu i kemijsku analizu tla. 

Ako iz bilo kojeg razloga u tlu nedostaje određenog biogenog elementa, ili ga ne nalazimo u optimalnim količinama, javlja se bolest “manjkavosti”. Nedostatak svakog od biogenih elemenata je specifičan i na specifičan način se očituje na biljci, najčešće na listovima koji su najosjetljiviji i najviše reagiraju na nedostatak hranjiva. Organska gnojiva (stajnjak, kompost, treset) su važna za povećanje humusa u tlu, odnosno organske komponente tla. Njih uglavnom unosimo u tlo u jesen, tj. u osnovnoj gnojidbi. Mineralna gnojiva koja mogu biti jednostavna (jedan element) i složena (više elemenata), najčešće primjenjujemo tijekom vegetacije folijarno, putem lista.

Prednosti prihrane putem lista

Analizom listova vinove loze utvrđeno je da sadržaj hranjivih tvari nije statičan te da se mijenja prema fazama vegetacije vinove loze. Najveću količinu hranjivih tvari vinova loza sadrži na samom početku vegetacije, za vrijeme najbujnijeg rasta do polovice srpnja, a starenjem organa loze, njihova se količina postupno smanjuje.

Folijarna gnojidba je primjena u vodi topivih hranjiva direktno preko lista. Hranjiva usvojena putem lista kroz biljku se prenose provodnim tkivom do ostalih organa.

Prednost folijarne gnojidbe u odnosu na gnojidbu putem tla je u bržem usvajanju i iskorištavanju hranjiva te uklanjanju uočenih nedostataka u mnogo kraćem vremenu. Uvjet za efikasnu primjenu gnojiva putem lista je dobro razvijena lisna masa. Folijarna gnojidba ne može zamijeniti kvalitetnu osnovnu jesensku gnojidbu, ali je najekonomičnija i najbrža za primjenu. Hranidba putem lista je u odnosu na hranidbu putem tla, 3-4 puta brža.

Ispitivanja su pokazala da folijarnim prihranjivanjem možemo povećati prinose do 25 % u odnosu na konvencionalnu gnojidbu.

Razlog tome je raspoloživost hranjiva u tlu, pokretljivost hranjiva u tlu, razgranjenost korijena same biljke, ali i usvajanje hranjiva. U slučaju nedostatka jednog od hranjiva, folijarna gnojiva omogućavaju brži nadomjestak pojedinog elementa unutar biljke. Folijarna gnojidba omogućava prihranu pojedinim, specifičnim elementom, kompatibilna je s većinom sredstava za zaštitu bilja koja se upotrebljavaju, nije ovisna o vremenskim prilikama koje mogu ograničiti dostupnost hranjiva iz tla. Folijarno prskanje ima veliki potencijal u prihranjivanju te je najučinkovitiji način za povećanje prinosa i zdravlja bilja. Ispitivanjem folijarne prihrane na različitim mjestima i pod različitim uvjetima okoliša dobiveni su sljedeći rezultati: kad se gnojivo primjenjuje folijarno, više od 90% gnojiva iskorištava biljka, a kada se isti iznos hranjiva primijeni putem tla, biljka iskoristi svega 10% od ukupne količine hranjiva. Isto tako, na pjeskovitim tlima kao što je ilovača, folijarna gnojiva su 20% učinkovitija od gnojiva koja se unose u tlo.

Brzo djelovanje i visoka iskoristivost

Folijarna ishrana je učinkovit način kojim ispravljamo nedostatak tla u njegovoj nemogućnosti za prijenos hranjivih tvari u uvjetima niske vlažnosti. Gnojivo uneseno putem lista brzo djeluje, brzo dospijeva do kloroplasta gdje se odvija fotosinteza te je stupanj iskoristivosti hranjiva iznimno visok. Kod ovakvog načina ishrane izbjegava se antagonizam pojedinih elemenata te fiksacija hranjiva u tlu. Folijarnom ishranom se smanjuje opasnost od pregnojavanja hranjivima koja nisu u nedostatku, omogućena je upotreba hranjiva koje nedostaje. Uz kvalitetnu ishranu vinove loze putem korijena i uz folijarnu ishranu, mogu se dobiti puno bolji rezultati. Može se točno utvrditi što pospješuje rast i razvoj korijena, pa ga hraniti zalijevanjem i unošenjem hranjiva u tlo, a isto tako ona hranjiva koja pospješuju rast i razvoj stabljike, lisne mase unositi folijarno, putem lista. Naravno, kao i u svemu, treba paziti na omjere i doze.

Paleta proizvoda Folifertil već dugi niz godina prihranjuje biljke preko lista. Za upotrebu u vinogradarstvu preporučuje se upotreba Folifertila B, Folifertila B11 i Folifertila T. Folifertil B i Folifertl B11 su folijarna gnojiva s makroelementima NPK te mikroelementom B, a upotrebljavaju se kod nedostatka mikrohranjiva bora, čiji manjak može izazvati slabiju oplodnju i nepravilan razvoj plodova. Folifertil T je univerzalno folijarno gnojivo s makroelementima NPK te mikroelementima Cu, Fe, Mn i Zn. Nakon folijarne primjene Folifertilom T biljke brže rastu, lišće poprima tamnozelenu boju zbog povećanog sadržaja klorola, povećava se otpornost biljaka i ploda prema bolestima, a urod doseže maksimum.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKeksići s bademima
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.