Sobna šparoga – biljka za svako mjesto

47

Sobna šparoga ili Asparagus je ukrasna, česta i popularna sobna biljka. Porijeklom je iz Južne Afrike i postoji više od 300 vrsta. Biljka nije zahtjevna, pa se preporučuje za početnike. Podjednako uspijeva u sjeni kao i na svijetlom mjestu.

Navest ćemo najčešće vrste sobnih šparoga koje se uzgajaju kao sobne biljke.

Asparagus setaceus

Ovo je višegodišnja ukrasna biljka čije grane mogu narasti i nekoliko metara u dužinu. Listići su dugi oko 7 mm, promjera tek 0,1 mm, pa je cijela biljka vrlo nježna, mekana na dodir. Od proljeća do jeseni cvate sitnim zelenkastobijelim zvonolikim cvjetićima. U jesen se pojavljuju plodovi, bobice, prvo zelene a kada dozriju, crne boje. Dobro uspijeva na tamnim mjestima.

Asparagus desinflorus Sprengeri

Ako želite vrlo otpornu vrstu sobne šparoge, razmislite o ovoj. Njezine su grane viseće, a listovi bodljikavi. Cvate sitnim bijelim cvjetićima iz kojih se kasnije razvijaju plodovi, male crvene bobice.

Asparagus desinflorus Meyeri

Ima krute grane i listove, a cijela biljka podsjeća ne lisičji rep.

Asparagus falactus

Vrsta Asparagus falactus uzgaja se zbog dekorativnog izgleda. Ova vrsta ima široke listove, grane koje se penju i dosežu dužinu do 7 m. Cvate sitnim bijelim, mirisnim cvjetićima.

Asparagus asparagoides Medeola

Također je širokolisna penjačica čiji izboji narastu do 3 m dužine. Listovi su dugi oko 4 cm, široki oko 2 cm. Cvate bijelim cvjetovima. Sve ove vrste potrebno je redovito prihranjivati svakih desetak dana. Svake godine potrebno je presaditi biljku u svježe tlo. Zalijeva se umjereno, povremeno je dobro cijeli lonac uroniti u vodu. Asparagus voli umjereno vlažan zrak, pa ga povremeno treba prskati mlakom vodom. Početkom proljeća možemo ga razmnožiti dijeljenjem busena ili sjetvom sjemena.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakU AGRONET-u dostupna privremena obavijest za izravne potpore za 2017. godinu
Sljedeći članakEkološka gnojiva s najboljim omjerom cijene i kvalitete
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.