Početkom prosinca 2020.g. na e-Savjetovanjima predstavljen je nacrt novog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i potvrđivanju sorti poljoprivrednog bilja. Usprkos brojnim reakcijama građana zakon je, uz nekoliko izmjena, neposredno prije blagdana izglasan na sjednici Vlade.

Udruge proizvođača i Poljoprivredna komora uz potporu međunarodnih organizacija poput svjetske mreže La Via Campesina protive se ovakvom prijedlogu zakona jer se njime regulira uzgoj sjemena na gospodarstvu za potrebe vlastite proizvodnje.

Za svoje potrebe, gospodarstva bi mogla uzgajati sjeme isključivo od usjeva uzgojenih od kupljenog sjemena uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača. Sjeme lokalnih sorata koje su naslijedili od svojih djedova ili dobili kroz razmjenu s drugim proizvođačima, mogli bi baciti ili prolaziti proceduru njegovog upisa na sortne liste ili registraciju na dodatne sortne liste i kolekciju banke gena. 

Zabrana sjetve ,,tavanuše”

Iz Ministarstva poljoprivrede tvrde da se zakonom samo uvodi red u ono što je po njihovom mišljenju siva zona i zabranjuje se sjetva tzv. ,,tavanuše” radi zaštite od biljnih bolesti u provom redu smrdljive snijeti žitarica. Međutim, odredbe ovog zakona krše Međunarodni ugovor o zaštiti biljnih genetskih resursa i nisu u skladu sa postojećim direktivama niti smjernicama novog zakona o sjemenu koji se upravo donosi na europskoj razini. Tvrdnja da je zabrana uzgoja sjemena na gospodarstvu od sorata koje proizvođač sam odabere nužna mjera u zaštiti od biljnih bolesti nije u skladu s postojećim zakonima i pravilnicima iz područja biljnog zdravstva niti izbor sorte ima veze sa širenjem biljnih bolesti. Dapače, neke domaće sorte i lokalne populacije otpornije su na biljne bolesti nego sorte namijenjene industrijaliziranoj poljoprivredi i intenzivnoj agrotehnici. To je prepoznato i Uredbom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848) pa su takve sorte posebno vrednovane u ekološkoj proizvodnji.

Doradu proizvođačima treba omogućiti, a ne nametati!

S ciljem zaštite od biljnih bolesti novi nacrt Zakona o sjemenu uvodi obavezu dorade kod ovlaštenog dorađivača. Sustav dorade osmišljen je također za veći opseg proizvodnje i stavljanje sjemena na tržište i propisani su strogi uvjeti. Malim gospodarstvima ovo bi predstavljalo prvenstveno logistički problem i dodatno bi povećalo cijenu proizvodnje, a time nerijetko dovelo u pitanje njihov opstanak.

– Dorada sjemena s poljoprivrednog gospodarstva, nije sama po sebi loša no u praksi nedostaje manjih pogona uslužne dorade. To bi se moglo organizirati kao dodatna djelatnost poljoprivrednog gospodarstva i poticati kroz mjere ruralnog razvoja. Nepotrebno je da takav dorađivač ima zaposlenog agronoma u stalnom radnom odnosu jer se dorada obavlja svega nekoliko mjeseci godišnje. Doradu proizvođačima treba osigurati kao mogućnost, nikako obvezu, kaže Mato Brlošić iz Poljoprivredne komore.

Zabrana uzgoja vlastitih neregistriranih sorata

Prije upućivanja u proceduru Vlade i Sabora, nacrt Zakona o sjemenu je izmijenjen i sporni članak 16 koji regulira sjeme s poljoprivrednog gospodarstva dopunjen je izuzećima od njegovih odredbi za ekološke proizvođače i uzgajivače sorata registriranih tradicijskih sorata. Mala gospodarstva izuzeta su od obaveze dorade, ali ne i od zabrane uzgoja vlastitih neregistriranih sorata.

Jednom kad se zabrani slobodan uzgoj lokalnih sorata, one će nestati momentalno.  Zajedničkim djelovanjem još uvijek možemo utjecati na proces njegovog donošenja i spriječiti uvođenje ovako štetnih odredbi.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak621.500 kilograma stočne hrane za životinje napodručju pogođenom potresom
Sljedeći članakInovacije u poljoprivrednoj mehanizaciji – Centar Dr. Rudolfa Steinera
Sunčana Pešak, dipl. ing. agr.
Sunčana Pešak završila je studij uređenja krajobraza na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a daljnjim usavršavanjem stekla je diplomu permakulturne dizajnerice. Pored rada u struci, trenutno je tajnica i programska koordinatorica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača. Osim u Hrvatskoj, Savez predstavlja i unutar međunarodnih mreža kao što je Europska koordinacija Via Campesina. U udrugama civilnog društva volontira i radi već 25 godina. Svoj je rad započela 1996. kao učenica Srednje poljoprivredne škole u Zagrebu, u udruzi Rustica koja se bavila promoviranjem, očuvanjem i razvojem biljne genetske raznolikosti kroz organiziranje razmjena sjemena, sajmova i izložbi autohtonih proizvoda i tradicijskih sorti. Od 2005. do 2016. bila je članica udruge ZMAG - Zelena mreža aktivističkih grupa gdje je između 2012-2016 bila zaposlena kao koordinatorica programa hrane radeći na osmišljavanju programskih aktivnosti, prijavi i vođenju projekata i praktičnom radu na održavanju vrta i kolekcije sjemena te pokretanju Zadruge za dobru ekonomiju i modela Hrana za dobro koji povezuje ekološke proizvođače s kupcima. Osmišljavala je i vodila edukativne programe za djecu i odrasle, okupljala neformalne mreže sjemenara, ekoloških proizvođača i grupa solidarne razmjene kao jednog oblika kratkih lanaca u opskrbi hranom. Objavila je nekoliko stručnih brošura o čuvanju sjemena na gospodarstvu kao i analiza politika o sjemenarstvu.