""

 

„Gdje posiješ veselje, izraste ljubav“, poznata je izreka koja se lako može primijeniti i kad je riječ o Bc Institutu, čije su generacije stručnjaka u oplemenjivanju bilja stvorile, oplemenile i proizvele vrhunsko sjeme brojnih hibrida i sorata poljoprivrednih kultura, na veselje hrvatskih poljoprivrednika koji već 120 godina siju Bc sjeme.

 

Naime, upravo 120 godina je prošlo od osnutka Bc Instituta za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb, sjemenarske tvrtke s vlastitim oplemenjivačkim programima najvažnijih ratarskih kultura. Krajem veljače, u hotelu Antunović u Zagrebu, oko 400 uzvanika sudjelovalo je na svečanoj proslavi 120. godišnjice naše vodeće tvrtke za proizvodnju sjemena, koja se odvijala pod sloganom „Svako zrno vrijedi zlata“.

Nakon himne „Lijepa naša“, u izvedbi naše popularne operetne pjevačice Sandre Bagarić, koja je uz pratnju supruga Darka Domitrovića tijekom svečanosti u nekoliko navrata uzvanike raspjevala s nekoliko poznatih arija, voditeljica programa Barbara Kolar, najavila je predsjednika uprave Bc Instituta, dr.sc Ivicu Ikića, koji je pozdravio sve okupljene i u zanimljivom predavanju predstavio cjelokupni rad tvrtke u prvih 120 godina postojanja. Dr. Ikić je zahvalio svim djelatnicima na njihovom doprinosu u razvoju tvrtke, a posebna priznanja dobile su i institucije i tvrtke koje su dugo i uspješno surađivale s Bc Institutom, pa je tako i Gospodarski list dobio priznanje za plodnu i uspješnu suradnju.
Za veselo raspoloženje na svečanosti pobrinuo se naš proslavljeni komičar Željko Pervan, koji je čestitajući Bc Institutu na 120 godina proizvodnje sjemena i suradnje s brojnim kooperantima, izrazio nadu kao otac 4 kćeri, da pri njihovom nastanku njegova supruga nije imala pomoć kooperanta. Do kraja svečanosti, uzvanike su zabavljali Najbolji hrvatski tamburaši.

Povodom velikog jubileja Bc Instituta, razgovarali smo s predsjednikom Uprave dr.sc. Ivicom Ikićem.

Dr. Ikić, čestitamo Bc Institutu na 120. obljetnici i tradiciji u oplemenjivanju i proizvodnji sjemena. Možete li ukratko istaknuti najbitnije trenutke u povijesti Bc Instituta ? Kako je sve počelo ?

Sve je počelo 25. rujna 1897. godine kada je osnovan Kraljevsko hrvatsko-slavonski kemijsko-analitički zavod u Zagrebu kojega je Bc Institut d.d. pravni slijednik.
Od tada do danas Bc Institut kontinuirano posluje i radi bez prestanka kroz tri stoljeća stvarajući hibride i sorte i prodavajući sjeme svojih kreacija poljoprivrednim proizvođačima. Na taj način unaprjeđujemo poljoprivrednu proizvodnju i pomažemo gospodarskom rastu.
Tijekom tih 120 godina bilo je trenutaka koje svakako treba istaknuti, spomenut ćemo samo  najbitnije:
1947. godine započet je rad na oplemenjivanju kukuruza i pšenice u Botincu koji traje i danas.
1961. godine stvoren je prvi linijski hibrid kukuruza na ovim prostorima Bc 590. Te iste godine Institut se udružuje s Poljoprivrednim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu u čijem sastavu ostaje sve do 1991. godine.
1968. godine Institut se seli na lokaciju Rugvica gdje se i danas nalazi Uprava, Zavod za kukuruz i Dorada sjemena.
1993. godine Bc Institut postaje dioničko društvo
1994. godine dobiva današnji naziv Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d.

Tijekom svih tih godina poslovanja bilo je puno izazova u poslovanju Bc Instituta koji su svi uspješno savladani upravo entuzijazmom, voljom, radom i trudom generacija i generacija naših djelatnika. Zato posebna zahvala upravo njima, jer bez njih Bc Institut ne bi nikada bio ovo što je danas.

""

Bc Institut prisutan na 18 svjetskih tržišta


U zadnjih nekoliko godina Bc Institut je napravio značajan iskorak i osim matične tvrtke, proširio se u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu ?

 
Bc Institut je danas slobodno možemo reći regionalna tvrtka koja u ovom trenutku prodaje svoje sjeme na 18 različitih europskih i svjetskih tržišta. Osim matične tvrtke u svom sastavu imamo i još jednu tvrtku u Hrvatskoj, Bc Agroslavoniju d.d. u Osijeku, te tvrtke Bc sjeme d.o.o. u Orašju u Bosni i Hercegovini, Bc Hibridi d.o.o. Sombor i Bc Doradni centar d.o.o. Kula u Republici Srbiji, te Bc Tarim Urunleri Ltd. u Ankari u Turskoj. Bitno je istaknuti da Bc Institut u svom vlasništvu ima četiri moderna doradna centra i to dva u Hrvatskoj u Rugvici i Slatini, te dva izvan granica Lijepe naše u Kuli u Srbiji, te u okolici Ankare u Turskoj. Na ostalim tržištima zastupljeni smo putem naših distributera i zastupnika i ono što nas posebno veseli je da posljednjih nekoliko godina kontinuirano povećamo plasman našega sjemena na svim inozemnim tržištima na kojima smo prisutni (ukupno 18 tržišta). Mislim da u godinama koje su ispred nas imamo mogućnosti pronaći neke nove kupce i otvoriti neka nova tržišta, te tako nastaviti povećavati izvoz sjemena Bc kreacija. Dakle, Bc institut danas je tvrtka koja je potpuno okrenuta tržištu, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu.  
    
Bc Institut sustavnom primjenom istraživanja fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava u selekciji ratarskih kultura čini tehnološke iskorake u oplemenjivanju bilja. Možete li nam dati prikaz rada Bc Instituta na selekciji prema broju priznatih hibrida i sorti najvažnijih kultura ?

Bc Institutu je do sada priznato više od 250 hibrida kukuruza, 96 sorata ozime pšenice, 5 sorata ozimog ječma, 2 sorte ozimog tritikala, 1 sorta ozime zobi i ozimog pira, te 3 sorte ozime durum pšenice. Također osim sorata ozimih strnih žitarica priznato nam je 13 sorata jarih strnih žitarica i to 6 sorata jare pšenice, 4 sorte jare zobi i 3 sorte jarog ječma. Izvan granica Hrvatske i EU, jer svi naši hibridi i sorte ulaskom Hrvatske u Europsku uniju nalaze se i na zajedničkoj sortnoj listi Europske unije (EU Common Catalogue) registrirano nam je 96 hibrida i sorata i to najviše hibrida kukuruza 59, 20 sorata ozime pšenice, 9 ozimog ječma, 3 ozimog tritikala, 2 ozime zobi i po 1 sorta soje, lucerne i trave. Gledajući po državama najviše je naših kultivara registrirano u Bosni i Hercegovini 37, zatim 17 u Turskoj i Srbiji, 14 na Kosovu, 7 u Ukrajini, 3 u Iranu i 1 u Rusiji.
Naravno oplemenjivački procesi idu dalje i ako želimo nastaviti uspješno i kvalitetno poslovati i dalje moramo stvarati nove, moderne kultivare ratarskih kultura tako da u ovom trenutku u Hrvatskoj, ali i u ostalim državama u kojima trenutno poslujemo imamo dosta kultivara u procesu registracije stoga i ove godine kao i sljedećih godina očekujemo priznavanje još novih Bc kultivara.

Proširenje ponude

Na svečanoj proslavi 120. obljetnice u Zagrebu, uz postojeći program, najavljeno je proširenje ponude i na uljarice ?

 
Da, Bc Institut je ove godine osim ponude sjemena hibrida kukuruza, sorata strnih žitarica i krmnih kultura odlučio proširiti svoju ponudu i na sjeme uljarica, soje, suncokreta i uljane repice. Do sada smo u ponudi imali samo sjeme sorata soje Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Površine pod ovom kulturom u posljednje tri godine značajno su se povećale, te je soja postala treća najvažnija kultura u strukturi sjetve u RH. Zbog te činjenice odlučili smo oplemeniti našu ponudu i od ovoga proljeća našim proizvođačima nudimo i sorte soje renomirane talijanske oplemenjivačke i sjemenarske tvrtke Societa Italiana Sementi (SIS). Ove sorte imaju nekoliko prednosti u odnosu na ostale sorte koje se trenutno nalaze u ponudi na našem tržištu, a budući da smo ih tri posljednje godine testirali u našim uvjetima proizvodnje gdje su iskazale izuzetan potencijal uroda i kvalitete, daje nam za pravo nadati se da ćemo upravo s ovim sortama u potpunosti zadovoljiti potrebe naših proizvođača.
Kako Bc Institut nema oplemenjivačkih programa na suncokretu i uljanoj repici koje se u Hrvatskoj siju na značajnim površinama, odlučili smo ući i u suradnju s francuskom oplemenjivačkom i sjemenarskom tvrtkom Caussade Semences i ponuditi našim poljoprivrednim proizvođačima njihove hibride. To konkretno znači da ćemo osim Zlate i Buge ove godine u ponudi imati i sorte soje Pedro, Bahiu i Ascasubi, te hibride suncokreta Durban (klasičan), Imeriu (Clearfield) i Marbeliu (Clearfield) kao i hibride uljane repice Memory i Sirtaki. U svakom slučaju očekujemo da ćemo i u ovom segmentu tržišta sjemena igrati važnu ulogu, kao što je to slučaj i s ostalim ratarskim kulturama gdje smo već godinama prisutni.

Eko sjeme Bc hibrida

 

Koja je strategija i orijentacija Bc Instituta u budućnosti ? Budući da je ekološka poljoprivreda u porastu, Bc Institut će i u ovom segmentu proizvodnje pratiti trendove ?

 
Strategija i orijentacija Bc Instituta u budućnosti u segmentu istraživanja i razvoja je i daljnje praćenje i primjena najnovijih dostignuća u oplemenjivanju bilja i sjemenarstvu, znanstveno i stručno usavršavanje, te stvaranje novih i modernih hibrida kukuruza i sorata strnih žitarica.
U poslovnom smislu naš cilj je zadržavanje i po mogućnosti povećavanje tržišnog udjela sjemena glavnih ratarskih kultura koje imamo u svojoj ponudi za poljoprivredne prozvođače u Republici Hrvatskoj, kao i pronalaženje novih tržišta i kupaca u inozemstvu, te povećavanje izvoza sjemena Bc kreacija.  
Kao što ste i Vi istaknuli, ekološka poljoprivreda je u Republici Hrvatskoj u velikom porastu. Bc Institut će i u ovom segmentu proizvodnje pratiti trendove, te ćemo našim poljoprivrednim proizvođačima koji su se odlučili na ovakvu vrstu proizvodnje ponuditi eko sjeme Bc hibrida i sorata. Isto tako, ako se sve analize pokažu pozitivnima, imamo ideju razvijati i vlastitu liniju eko proizvoda koju bismo ponudili potrošačima u Republici Hrvatskoj koji konzumiraju i koriste ovakvu vrstu proizvoda, a i šire.
Također planiramo proširiti svoju djelatnost i na obnovljive izvore energije, tako da u svakom slučaju planiramo razvijati nove projekte i nove proizvode, što znači da će i u budućnosti iz Bc Instituta izlaziti samo dobre i pozitivne stvari.

Prethodni članakInfluenca ptica u Špičkovini- izjava za medije pomoćnika ministra Damira Agičića
Sljedeći članakZavršena eutanazija peradi na gospodarstvima u Špičkovini kod Zaboka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.