Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu, Janusz Wojciechowski, internetskom vezom, uz prijenos uživo na saborskom kanalu YouTubea, krajem siječnja sudjelovao je na 120. sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Europski povjerenik predstavio je glavne smjernice Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) vezane uz održivu poljoprivredu uz osvrt na doprinos sektora pčelarstva proizvodnji hrane i na perspektivu razvoja ekološke poljoprivrede. Na sjednici su uz članove saborskog odbora prisustvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore, zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Hrvatskog pčelarskog saveza te Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača.

Teret zelene tranzicije

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir uvodno je ocijenila kako su smjernice i planovi europske zelene politike ambiciozni. Velika pažnja posvećuje se brizi za oprašivače, posebice pčele, imajući na umu njihovu nezaobilaznu ulogu u očuvanju biološke raznolikosti i proizvodnji hrane.

Zato je Odbor za poljoprivredu pokrenuo politički dijalog s Europskom komisijom u kojem smo predložili da se uvede potpora po pčelinjoj zajednici i na taj način pravedno vrednuje njihova oprašivačka uloga, kazala je Petir.

Marijana Petir (Foto: Odbor za poljoprivredu)

U promijenjenim okolnostima, osobitom krizama uzrokovanima ratovima, suočeni smo s pitanjem sigurnosti hrane u dugoročnoj perspektivi za buduće generacije. Europska unija je samodostatna u većini prehrambenih proizvoda. Pritom je trenutačno najveći izvoznik hrane u svijetu. 2022. ostvaren je višak izvoza za 60 milijardi eura u odnosu na uvoz. No, uz krize kao što su ratovi, imamo i druge signale da bismo trebali biti svjesni rizika sigurnosti hrane. Između 2010. i 2020. izgubili smo 3 milijuna poljoprivrednih gospodarstava. Svakog dana u Europskoj uniji nestane 800 poljoprivrednih gospodarstava, rekao je europski povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski.

Izvor: Hrvatski sabor

Foto: Ministarstvo poljoprivrede

Prethodni članakNastavljaju se prosvjedi poljoprivrednika širom Europe
Sljedeći članakRatari nezadovoljni iznosom kompenzacije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.