Povodom desete obljetnice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, na inicijativu predsjednice Marijane Petir, organizirao je međuparlamentarnu konferenciju o doprinosu nacionalnih parlamenata unaprjeđenju Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije.
Riječ je o prvoj konferenciji bez papira koju je organizirao Hrvatski sabor kako bi na taj način dao doprinos smanjenju ugljičnog otiska. Konferenciji su nazočile 24 delegacije nacionalnih parlamenata, a održana je u Zagrebu krajem rujna.
Teritorij Hrvatske – rezervat?
Konferencija je organizirana s ciljem da se provede analiza instrumenata Zajedničke poljoprivredne politike i utjecaji koji ta politika ima na konkurentnost poljoprivrede država članica, očuvanje ruralnih područja, generacijsku obnovu i održivo korištenje prirodnih resursa. Osim članova izaslanstava iz 24 parlamenata Europske unije i država s Alpe-Adria-Dunav područja, na konferenciji su sudjelovali i predstavnici akademske i stručne zajednice, poljoprivrednih institucija i komora.
Sudionicima se obratila predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, ujedno i inicijatorica ove međuparlamentarne konferencije:
–Iako je novi okvir ZPP-a osigurao veću fleksibilnost državama članicama, pa time i omogućio prepoznavanje specifičnosti koje države članice imaju i osigurao sredstva za njihovo financiranje, ipak, nije dovoljno prilagođen mogućnostima i potrebama država članica, te pred sve stavlja jednake obveze. Ako tome dodamo pojačane okolišne zahtjeve postavljene u europskom Zelenom planu, Zakonu o održivoj uporabi pesticida ili pak u Zakonu o obnovi prirode, hrvatski poljoprivrednici izražavaju zabrinutost, s obzirom da je gotovo 50 posto teritorija u Republici Hrvatskoj uključeno u ekološku mrežu, i da naši poljoprivrednici već sada koriste bitno manje pesticida i mineralnih gnojiva u odnosu na prosjek EU-a, pa postoji bojazan da bi jednaki pristup za sve dodatno smanjio našu poljoprivrednu proizvodnju, a cijeli teritorij Hrvatske pretvorio u rezervat, što nije krajnji cilj kojem težimo, upozorila je Petir.
–Poljoprivrednu politiku treba kreirati odozdo prema gore i u njezino kreiranje što više uključiti poljoprivrednike, zaključila je Petir.
Sudionicima konferencije obratio se video-porukom i povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Janusz Wojciechowski koji je podsjetio kako je očuvanje sigurnosti opskrbe hranom jedan od ključnih zadataka aktualne EK EU-a.
–Poljoprivrednicima moramo omogućiti konkurentnost, učiniti im dostupnima inovacije, stvoriti otpornu opskrbu hranom te zaštititi naša ruralna područja, poručio je Wojciechowski.
Izazovi i mogućnosti nove ZPP u kontekstu primjene nacionalnih strateških planova
U nastavku je uslijedio prvi panel posvećen izazovima i mogućnostima Zajedničke poljoprivredne politike u kontekstu primjene nacionalnih strateških planova u okviru ZPP-a. Ti planovi otvorili su mogućnost kreiranja aktivnosti i mjera usklađenih sa specifičnim potrebama država članica, ali i stavili pred kreatore planova i poljoprivrednike visoke klimatske i okolišne zahtjeve.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković napomenula je kako je prva godina provedbe reformiranoga ZPP-a donijela dosta promjena, s naglaskom na zaštitu klime, okoliša i bioraznolikosti.
Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta Norbert Lins izrazio je i zabrinutost vezanu uz implementaciju mjera povezanih s okolišem, posebno s prijedlogom uredbe o obnovi prirode, s obzirom da nije poznato kako će se te mjere financirati i hoće li biti kompatibilne sa ZPP-om.
Generalni direktor Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije Wolfgang Burtscher istaknuo je važnost rada na sigurnosti hrane, uz istovremenu prilagodbu u slučajevima kriza. Smatra da je Europa snažna kada je u pitanju sigurnost hrane, ali da krize pokazuju da je i ranjiva, posebno kad je u pitanju energetika. Naglasio je važnost uvođenja novih tehnologija u poljoprivrednu proizvodnju te pravednijeg financiranja malih i velikih poljoprivrednika. Kao jedan od izazova spomenuo je i inflaciju hrane, tj. njezinu priuštivost.
Dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivica Kisić predložio je da se dopusti zemljama članicama EU-a da samostalno odlučuju o agrookolišnim mjerama koje će poduzeti u postizanju zadanih ciljeva vezanih uz klimatske promjene, brigu za okoliš i očuvanje krajobraza te biološku raznolikost.
Područje slobodno od GMO-a
Tema drugog panela bila je Doprinos nacionalnih parlamenata unaprijeđenju ZPP-a posvećen deklaraciji o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a.
–Deklaracijom Hrvatskoga sabora o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od genetički modificiranih organizama željeli smo naglasiti da su prirodna bogatstva kojima gospodarimo, a koja su ujedno i resurs za proizvodnju hrane zbog svoje biološke raznolikosti, blago nemjerljive vrijednosti, za čije očuvanje se trebamo neprestano zauzimati, rekla je Petir.
Europska komisija daje odobrenja novih GMO proizvoda unatoč protivljenju Europskog Parlamenta i odluci Europskog suda
-Petir je naglasila potrebu adekvatnog deklariranja GMO free proizvoda i uspostavljanju jasnih kriterija vezanih uz označavanje tih proizvoda te jačanju kontrolnih tijela, službenih i referentnih laboratorija za GMO. Upozorila je i na to kako Europska komisija i dalje daje odobrenja za registraciju novih GMO proizvoda za korištenje unutar EU, unatoč protivljenju Europskog Parlamenta i odluci Europskog suda.
–Ako tome dodamo i zabrinutost koju izazivaju nove uredbe o bilju dobivenom novim genomskim tehnikama i proizvodnji i prometu biljnog reprodukcijskog materijala koje su trenutno u proceduri usvajanja, pravo je vrijeme da otvorimo dijalog i adresiramo naše opredjeljenje da želimo zadržati status područja slobodnog od GMO-a, naglasila je Petir.
Predsjednik Odbora za poljoprivredu Parlamenta Mađarske Sándor Font govorio je o nepredvidljivosti i utjecaju GMO organizama na ljudsko zdravlje, ali i na okoliš upozorivši kako se oni ne mogu kontrolirati.
Austrija je od 2002. godine, kao prva država, izglasala svoj teritorij kao područje slobodno od GMO-a i sve austrijske pokrajine su to prihvatile, rekao je Nikolaus Berlakovich dodavši kako u EU postoji 64 regije koje su dio zajedničkog saveza područje slobodnog od GMO-a. U nastavku je rekao kako sve više zakonodavnih rješenja ide u smjeru zabrane GMO-a, no s druge strane upozorio je i na to kako je Komisija odbila neke odluke da se to zabrani, odnosno, prepustila je, prema njegovim riječima, da svaka država odluči za sebe.
Predsjednica udruge Biovrt – u skladu s prirodom, Silvija Kolar – Fodor govorila je o visokim klimatskim i okolišnim zahtjevima EU-a, no, kako je izrazila bojazan, novim zakonima Europska komisija radi upravo suprotno.
–Europski sud pravde 2018. godine presudio je da proizvodi novih tehnologija jesu GMO i da ih tako treba i regulirati, ali novi prijedlog zakonodavstva suprotan je tome, rekla je Kolar – Fodor. Navela je niz primjera kojima se omogućava GMO, prvenstveno istaknuvši kako tu nema zaštite potrošača, a nema ni povratka kada GMO organizmi završe u okolišu. Upozorila je i na potencijalno veću upotrebu pesticida kod novih genomskih tehnika.
U raspravi su sudjelovali predstavnici nacionalnih parlamenata od kojih je većina podržala GMO-free koncept i inicijativu Hrvatskog sabora, govoreći o zabrinutosti zbog širenja GMO-a s jedne strane, ali i osiguranja dostatne poljoprivredne proizvodnje i osnaživanja konkurentnosti postojećih poljoprivreda s druge strane.
Generalni direktor Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije Wolfgang Burtscher rekao je kako je ova tema vrlo kompleksna za EU dodavši kako je upravo etika ključ ove rasprave i kao takvu ju treba uzeti u obzir.
–S jedne strane neki smatraju da se iz etičkih razloga ili načela i predostrožnosti očuvanja biološke raznolikosti ovakve tehnike ne bi trebale koristiti, no s druge strane imamo i one koji zbog osiguranja hrane i održivosti prehrane zagovaraju uporabu novih tehnologija.
Na trećem panelu predstavljene su inicijative nacionalnih parlamenata o kojima su govorili predsjednica Odbora za poljoprivredu i šumarstvo Parlamenta Finske Jenna Simula i predsjednik Odbora za poljoprivredu Parlamenta Cipra Yiannakis Gavriel.
Poljski zastupnik Tomasz Głogowski istaknuo je veliku važnost poljoprivrede u Poljskoj te se osvrnuo na rasprave o ukrajinskom žitu i problemu otvaranja granice za isto. Upozorio je na problem uvoza ukrajinskog žita te napomenuo da je potrebno zaštititi europske granice. Zastupnica Ružica Vukovac govorila je o važnosti političkog dijaloga s Europskom komisijom naglasivši kako su neke od tema o kojima je Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora potaknuo dijalog: važnost oprašivačke uloge pčela, potpore proizvođačima mineralnih gnojiva kao i razmjena mišljenja o ZPP-u te dijalog u kojem je Komisiji ukazano na potrebu određivanja maksimalnog roka trajanja zamrznutih proizvoda životinjskog podrijetla na EU tržištu.
