Agronomska škola Zagreb je obrazovanjem temeljenim na poljoprivrednoj praksi uspjela probuditi interes učenika za cvijeće i povrće. Učenici najveće poljoprivredne škole u Hrvatskoj, Agronomske škole Zagreb, na Državnom natjecanju strukovnih škola ove godine su osvojili jedno drugo i jedno četvrto mjesto. Čuli smo i kako većina učenika Agronomske škole već sada zrelo razmišlja o budućem pozivu, odnosno fakultetu.
-Učenici kroz šest različitih poljoprivrednih zanimanja od agrotehničara, poljoprivrednog tehničara- vrtlara, fitofarmaceuta i agroturističkog tehničara te jednog od dva trogodišnja obrazovna programa cvjećara i vrtlara, nastoje stjecati potrebna znanja i vještine važne za buduće zanimanje kako bi našli svoje mjesto na tržištu rada. Najveća poljoprivredna škola u zemlji ima 420 učenika u dvije smjene i 48 nastavnika. Od toga je 28 nastavnika strukovnih predmeta, kaže ravnatelj Agronomske škole Zagreb Ivica Marinić.
Praktična nastava
Profesorica Lucija Baškarić ističe da se na praktičnoj nastavi uvijek nalaze dva nastavnika u razredu. Razlog tome je kako bi se mogli više vremena posvetiti učenicima i njihovoj edukaciji po pitanju vježbi iz stručnih predmeta, bilo u plastenicima ili u većem vrtu pored škole. Osim strukovanja, na praksi je stalno nazočan i stručni suradnik u nastavi Kristijan Košec. On je donedavno i sam bio učenik Agronomske škole.
Učenici kroz praktičnu nastavu stječu znanja iz sjetve te kasnijim zalijevanjem i pikiranjem brinu i njeguju biljke. Njih prodaju tijekom praktične nastave najčešće prijateljima škole, odnosno susjedima i sugrađanima. Oni su u vrt dolazili i za vrijeme našeg posjeta.
Dodaje da ni tijekom ljeta, kad je berba povrtnih kultura, ne zanemaruju vrt. Uz cvijeće za balkone i vrtove (pelargonije) uzgajaju i begonije, kadifice, petunije, vatrene kadulje i niz drugih ljetnica. Od povrća imaju plodovito i lisnato povrće. Dakle, cherry rajčice, volovsko srce, paprike babure, feferone, začinsko bilje, kupusnjače. Na policama su i prerađevine – ajvar, liker od oraha i sušeno cvijeće.
–U uzgoju se pazi da se koriste više organska gnojiva i izbjegavaju mineralna. Također pazi se i to da učenici tijekom školovanja, odnosno prakse, nauče što više o biljkama. Kupci na štandovima, kod prodaje, imaju o cvijeću dosta pitanja, ističe Baškarić.
Urbani vrt na krovu škole
U plasteniku smo zatekli i učenicu 4 c razreda Teu Skukan iz općine Križ, koja je obavljala praksu prodaje bilja. Njezin izbor je, kaže, odnosno zanimanje poljoprivredni tehničar-fitofarmaceut. Nakon što završi i Agronomski fakultet, smjer fitomedicina, želi preuzeti obiteljski OPG od bake. Cilj joj je nastaviti obiteljsku proizvodnju u ratarstvu i stočarstvu, koja se bavi proizvodnjom mliječnih proizvoda.
Baškarić ističe da imaju motivirane i vrijedne učenike u školi. Poljoprivreda više nije ,,samo motika”, već se ovdje radi o urbanoj, finoj poljoprivredi. Prepoznala ju je i Turistička zajednica Grada Zagreba. Tako im sada s 40.000 kuna financira izgradnju urbanog vrta na krovu škole. Od Ministarstva poljoprivrede je 2018. g. stiglo milijun kuna za laboratorij za ukrasno bilje, a iz EU-a novac za uređenje specijalizirane učionice za agropoduzetništvo. Naime, ista je opremljena s 16 računala, projektorom i platnom. Sve je financirano sredstvima EU, ESF, kroz školski projekt Agoturistički inovativni menadžment. Učenicima su na raspolaganju i specijalizirane učionice za poljoprivrednu botaniku, analizu tla i biljnog materijala, poljoprivredne mehanizacije, stočarstva, pčelarstva i vinarstva.
Prodaja cvijeća putem Učeničke zadruge Pušlek
Što se tiče prakse, Baškarić ističe da se za 14 sati tjedno u struci može vidjeti da nije svaki učenik ili učenica za sve. Odnosno, netko se bolje snalazi u uzgoju biljaka, a netko u njihovoj prodaji, odnosno aranžiranju. Prodaja cvijeća i povrća se odvija u krugu velike škole u lijepo uređenoj maloj prodavaonici. Osim toga prodaju rade i na izložbama cvijeća kao što je Floraart, Sajmu zimnice u Zagrebu, itd.
Kako je to izgledalo na Državnom natjecanju, koje je održano na Zagrebačkom velesajmu kazala nam je učenica 3e razreda, smjer cvjećarstvo, Valentina Kadrija. Ona dolazi iz Hrvatskog Leskovca, a poslije završene srednje škole, čeka je radno mjesto u obiteljskoj cvjećarni, ali i nastavak školovanja na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Valentina je žiri na Državnom natjecanju osvojila slobodnom kreacijom, odnosno veselim šeširom od cvijeća. Drži da je velika ljubav prema biljkama, odnosno kreativnost u aranžiranju, bila presudna za izbor srednje škole.
Spremni za nastavak školovanja
Učenik 4a razreda Luka Hlišć iz Zagreba ističe da je poljoprivreda njegov izbor jer ona ima budućnost. Smatra da će tako biti, i za 100 godina što se tiče proizvodnje hrane. Na natjecanju je uspio usvojeno znanje i predočiti jer su radili po cijele dane, jer se samo tako može biti među najboljima u zemlji u poljoprivredi. Luka planira nastaviti školovanje na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, kako bi još više proširio stečeno znanje.
Baškarić ističe da prate stanje na tržištu cvijeća, posebno ono na tržnicama, na kojima se kod nas cvijeće tradicionalno najbolje prodaje. No od kad je Hrvatska ušla u EU, i na tome je polju došlo do pomaka na bolje. Prvenstveno jer se više ide na kvalitetu, a manje na količinu. Sada naši proizvođači, među kojima ima i izvoznika cvijeća, više pažnje posvećuju i ambalaži. Tako su kašete s cvijećem unificirane, a pazi se i na harmoniju boja cvijeća na polici. Za 200 kuna može se kupiti cvijeća za šest mjeseci na balkonu. A pažljivim planiranjem i kombiniranjem vrsta ranije cvatnje s onima koji cvatu kasnije možemo produžiti vrijeme atraktivnosti gredice i vrta.
Ravnatelj Marinić ističe da je školska godina, drugu godinu zaredom, u koronakrizi bila dosta izazovna. Tako su koristili sva tri modela nastave, kako bi što uspješnije ispunili nastavni plan i program. Posebno se to odnosi na praktični dio nastave za završne razrede. Nju nije bilo moguće obavljati on line. Ravnatelj je ponosan što iz godine u godinu bilježi porast zanimanja za upis u Agronomsku školu, koja svake godine ima popunjene razrede. To je i zahvaljujući mjerama Programa ruralnog razvoja, koji omogućuje mladim poljoprivrednicima da pokrenu svoje gospodarstvo.
Novo zanimanje -poljoprivredni gospodarstvenik
Agronomska škola će od jeseni imati i novo trogodišnje zanimanje poljoprivredni gospodarstvenik. Ono će biti posebno zanimljivo svima onima koji neće nastaviti daljnje školovanje.
Baškarić kaže da je bilo straha na početku on line nastave kako će sve to izgledati, posebno nezamjenjiva strukovna praksa. Međutim, svi su se timski uključili kako bi sadržajno popunili videom sedam sati praktične nastave iz vrta.
– Ovogodišnji maturanti, bili su ta krizna generacija, koja je pandemiju iskusila za vrijeme svog školovanja. Od njih je 57 učenika prijavilo državnu maturu, što znači da oni gravitiraju nastavku školovanja na fakultetima. Većina ih namjerava ostati u poljoprivrednoj struci, što nama daje dodatni elan i pravo zadovoljstvo za nove izazove, zaključuje optimistično Baškarić.
Jedan od vrijednih učenika na praksi u uređenju školskog vrta bio je učenik 4d razreda Nikola Tadić iz Bistre. On kaže da ga poljoprivreda, iako njegovi nemaju zemlje, zanima još od malih nogu, posebno biljke. Nikola drži da mu ova škola pruža više mogućnosti, bilo sigurnijeg zaposlenja ili nastavka školovanja na fakultetu. Tadić planira upisati Agronomski fakultet, pa se onda aktivnije uključiti u veliki agro-svijet, pa što bude, ističe.
