Krajem lipnja i početkom srpnja diljem Hrvatske održana su brojna događanja kojima je obilježena 10 godišnjica članstva Hrvatske u Europskoj uniji.
Saborski Odbor za poljoprivredu održao je u krajem lipnja tematsku sjednicu povodom desete obljetnice članstva Hrvatske u Europskoj uniji na kojoj su analizirani učinci članstva Hrvatske u EU s aspekta korištenja instrumenata Zajedničke poljoprivredne politike, kao i utjecaji koje ova politika ima na konkurentnost hrvatske poljoprivrede, očuvanje ruralnih područja, generacijsku obnovu i održivo korištenje prirodnih resursa.
Otvarajući sjednicu predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir je ocijenila da je susret hrvatske poljoprivrede s konkurencijom otvorenog europskog tržišta bio svojevrstan šok te da su određena, godinama nerješavana strukturna pitanja u našoj poljoprivredi došla na naplatu, dodajući kako je posljednjih deset godina iz različitih europskih fondova u hrvatsku poljoprivredu, ribarstvo, šumarstvo i ruralni razvoj, uloženo 6,84 milijardi eura. Upozorila je da samo novac ili prirodni potencijali nisu dovoljni za razvoj poljoprivrede, već je hrvatskoj poljoprivredi potreban zaokret u načinu funkcioniranja kako bi se proizvodili proizvodi s dodanom vrijednošću i prestala izvoziti sirovina na kojoj druge države stvaraju dodanu vrijednost.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je kako je sektor poljoprivrede prošao veliku transformaciju u posljednjih deset godina, a predstavnica Društva agrarnih novinara Leticija Hrenković ocijenila je kako su ulaskom Hrvatske u EU propali brojni poljoprivredni proizvođači, ne samo zato jer su dobili “nekoliko milijuna ozbiljnih konkurenata” na zajedničkom tržištu, nego i zato jer je država okrenula leđa vlastitim poljoprivrednicima te nisu iskorištena kapitalna ulaganja, navodeći pri tom primjer zatvaranja brojnih mliječnih farmi.
–Alarmantan je podatak je da je samo 14 posto poljoprivrednika koristilo sredstva iz mjera Programa ruralnog razvoja, odnosno nešto više od 23 tisuće u odnosu na 166 tisuća poljoprivrednika koliko ih je u upisniku poljoprivrednika, upozorila je Hrenković. Negativnim je ocijenila financiranje razvoja agrara, napominjući kako se previše ulagalo u infrastruturne projekte, a premalo u proizvodne kapacitete i sve ono što će stvoriti dodanu vrijednost zajednici na dulji rok.
U raspravi je spomenut i problem iseljavanja s ruralnih područja u kojima stanovnici teško mogu živjeti od poljoprivrede, propadanje mliječnih farmi, smanjenje stočnog fonda, nedovoljne potpore za mlade poljoprivrednike, na probleme u pčelarstvu, a bilo je riječi i o značaju sigurnosti hrane i zaštite životinja, te potrebi snažnijeg motiviranja učenika i studenata agronomskih srednjih škola i fakulteta.
