Glavni cilj IPARD programa je unapređivanje poljoprivrednog sektora uz pomoć poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda, a ima tri prioriteta:
– Poboljšanje tržižne efikasnosti i provedbe EU standarda
– Pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno
– okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja (LEADER-a)
– Razvoj ruralne ekonomije
Svaki od prioriteta uključuje određene mjere i pod mjere koje su djelomice istovjetne mjerama koje su se provodile u okviru SAPARD-a. U IPARD-u će na svoje doći i vinari i maslinari.
O svim mjerama IPARD programa bit će riječi i na stranicama Gospodarskog lista u mjesecima koji dolaze, dok ćemo ovim tekstom samo ukratko predstaviti neka od ulaganja kojih u SAPARD-u nije bilo.
Dopuštena ulaganja i u sektore vinarstva i maslinova ulja
Unutar ovog prioriteta nalazi se i mjera „Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice“, vrlo slična mjeri iz SAPARD-a s tom razlikom što je ovdje moguće i ulaganje u sektore vinarstva i maslinova ulj a što do sada nije bio slučaj.
Tako se u sektoru vinarstva prihvatljivim ulaganjem smatra ulaganje u opremanje vinarija (opreme za filtraciju, stabilizaciju, punjenje, automatsko etiketiranje i pakiranje vina), dok će maslinari sredstva moći koristiti za ulaganje u laboratorijsku opremu za osnovne kemijske analize maslinova ulja kao i za ulaganja u opremu za preradu komine masline u kompost.
Krajnji korisnici u okviru ove mjere jesu obrti i poduzeća u privatnom vlasništvu ili do 25 % državnog vlasništva, koja su u sustavu PDV-a te koji su registrirani za predmetnu djelatnost, a nalaze se u rangu mikro, malih i srednjih poduzeća sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva.
Da bi bilo prihvatljivo za ulaganje unutar ove mjere, potencijalni korisnici moraju zadovoljiti određene opće i specifične kriterije.
Kada govorimo o spomenutom sektoru vinarstva, specifični kriterij kaže kako korisnik mora biti upisan u Upisnik proizvođača grožđa, vina i voćnih vina te kako mora proizvoditi najmanje 200 hl do najviše 20 000 hl kvalitetnog vina godišnje, kako je to propisano Zakonom o vinu.
