Mjera podrazumijeva jedno od sljedećeg:
a) aktivnosti pianiranja proizvodnje, ukijučujući nabavu osnovnih sredstava;
b) aktivnosti unapređenja ili održavanja kvalitete proizvoda, ukijučujući nabavu osnovnih sredstava;
c) aktivnosti unapređenja prodaje, ukijučujući nabavu osnovnih sredstava, kao i promotivne i komunikacijske aktivnosti, osim promotivnih i komunikacijskih aktivnosti pod podtočkom (f)
d) istraživanje i pokusnu proizvodnju, ukijučujući nabavu osnovnih sredstava;
e) aktivnosti izobrazbe, osim izobrazbe pod podtočkom (f) i aktivnosti promicanja pristupa savjetodavnim uslugama;
f) svaki od šest instrumenata sprječavanja krize i upravljanja krizom;
g) aktivnosti zaštite okoliša ukijučujući nabavu osnovnih sredstava;
h) druge aktivnosti, ukilučujući nabavu osnovnih sredstava, osim onih pod podtočkama (a), (b), (c), (d) i (g), koje ispunjavaju jedan ili više ciijeva navedenih u Uredbi.
2. Aktivnost je djelovanje radi postizavanja posebnog ciija iz operativnog programa, a koje pridonosi jednom cilju ili ciljevima navedenima u čianku 22. stavku 1. ove Uredbe.
3. Proizvodi povučeni s tržišta, Povučeni proizvodi i Proizvodi koji nisu ponuđeni na prodaju znače proizvode koji su na jedan od tih načina povučeni s tržišta.
4. Zelena berba je berba izvršena prije početka redovitog roka berbe na određenoj površini. Isti proizvodi ne smiju prije zeiene berbe biti oštećeni, bilo uslijed kiimatskih razloga, biljnih boiesti ili nekog drugog razloga.
5. Neubiranje je slučaj kad se potencijalno utrživa proizvodnja na određenoj površini ostavlja neubranom tijekom uobičajenog proizvodnog cikiusa, pri čemu se uništavanje proizvoda uslijed klimatskih uvjeta ili biljnih bolesti neće smatrati neubiranjem.
6. Nusproizvod znači proizvod koji proizlazi iz pripreme i/ili prerade proizvoda od voća ili povrća i koji ima pozitivnu gospodarsku vrijednost, ali nije glavni planirani proizvod;
7. Prvi stupanj prerade znači preradu voća i povrća u drugi proizvod iz Dodatka I. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Čišćenje i pranje, rezanje, sušenje i pakiranje svježih proizvoda radi stavijanja na tržište ne smatra se prvim stupnjem prerade.
8. Operativni fond je poseban račun ili podračun unutar računa proizvođačke grupe ili proizvođačke organizacije, otvoren pri poslovnoj banci za potrebe financiranja poslovanja i aktivnosti proizvođačke grupe ili proizvođačke organizacije u provođenju ove Uredbe.
9. Potpomognuto područje je područje Republike Hrvatske utvrđeno Zakonom o regionainom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 153/2009) koje je na temeiju indeksa razvijenosti kriterija ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati.
10. Zajednički fond je fond koji se financira iz doprinosa svih čianova proizvođačke organizacije, a koristi se za potrebe financiranja poslovanja i aktivnosti proizvođačke grupe ili proizvođačke organizacije koje nisu obuhvaćene operativnim programom.
Potpore proizvođačkim grupama
Tijekom prijelaznog razdobija do priznavanja proizvođačke organizacije, proizvođačkoj grupi može se dodijeliti potpora:
– u svrhu poticanja njenog osnivanja i vođenja administrativnih poslova; utvrđuje se za svaku proizvođačku grupu na temeiju vrijednosti utržene proizvodnje, te iznosi za:
(a) prvu godinu 10% vrijednosti utržene proizvodnje;
(b) drugu godinu 10% vrijednosti utržene proizvodnje;
(c) treću godinu 8% vrijednosti utržene proizvodnje;
(d) četvrtu godinu 6% vrijednosti utržene proizvodnje;
(e) petu godinu 4% vrijednosti utržene proizvodnje.
– izravno ili putem kreditnih institucija, za pokriće dijela investicija potrebnih za dobivanje priznavanja, koje su predložene u planu priznavanja.
Potpora će se, do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju isplaćivati iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, isplaćivat će se iz sredstava namjenskih fondova Europske unije.

Prethodni članakPostupak dobivanja sredstava iz IPARD programa
Sljedeći članakPripravljanje domaće zimnice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.