Nacionalna ruralna mreža promovira lokalne akcijske grupe te projekte financirane iz mjere 19 kroz LAG natječaje, a koje predstavnici LAG-ova ističu kao primjere dobre prakse. LAG Moslavina, jedan je od LAG-ova s brojnijim članstvom. LAG je do sada putem svojih sedam objavljenih natječaja na raspolaganje stavio više od 16,7 milijuna kuna.

Ovaj LAG koji broji ukupno 106 članova nalazi se na području Moslavine. Pokriva gradove Kutinu, Ivanić-Grad, Popovaču, Garešnicu i Čazmu te općine Križ, Kloštar Ivanić, Dubravu, Lipovljane, Veliku Ludinu, Hercegovac i Veliku Trnoviticu.

LAG je do sada raspisao sedam natječaja za podmjeru 19.2. I proveo dva projekta suradnje za podmjeru 19.3. U tijeku su pripreme za treći projekt suradnje. Ukupna alokacija za podmjeru 19.3. je gotovo pola milijuna kuna. Odnosno za raspisane natječaje za podmjeru 19.2. alokacija je više od 16,7 milijuna kuna. Od toga je više od sedam milijuna kuna predviđeno za potpore razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava; više od 3,5 milijuna kuna za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava; više od 2,8 milijuna kuna za ulaganja u društvenu infrastrukturu. U tijeku je i administrativna obrada 12 projekata prijavljenih na natječaj za ulaganje u društvenu infrastrukturu. Za taj natječaj su na raspolaganju gotovo tri milijuna kuna.

Do sada su na natječajima odabrali 106 projekata, od čega je više od polovice u potpunosti isplaćeno (ukupno 56 projekata). Najviše je projekata, njih čak 64, odobreno na natječajima LAG-a za potpore razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava. Jedan je od njih i projekt OPG-a Mate Nikolića. On je za modernizaciju i unapređenje svog poslovanja na natječaju LAG-a ostvario potporu u iznosu od 112.000 kn.

Izuzetno sam zadovoljan i sretan što sam uspio ostvariti potporu kroz natječaj LAG-a „Moslavina“. Ostvarenim sredstvima uvelike sam unaprijedio i modernizirao poslovanje u svom voćnjaku, što nikako nisam mogao financirati vlastitim sredstvima. Ogradio sam voćnjak i zaštitio ga od divljači te sam nabavio voćarski traktor, prikolicu, malčer, traktorsku prskalicu i vrcaljku za med. Time sam olakšao rad u voćnjaku te time postao konkurentniji na tržištu. Šljive i med prodajem na lokalnim tržnicama. Dosta toga uspijem prodati i na kućnom pragu, navodi vlasnik OPG-a Mato Nikolić.

Izvor: www.mrr.hr

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPoljoprivrednici pomažu u očuvanju okoliša (3)
Sljedeći članakKoja su vodotopiva gnojiva najkvalitetnija?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.