Slijedimo li betlehemsku zvijezdu koja je započela svijetliti u adventu? Što će nam ona otkriti i koga će osvijetliti? Svi smo u velikom iščekivanju. Pripravljamo li put, poravnavamo li staze Gospodinu? Znamo li da će se na obzoru pojaviti Mesija o kojemu je Ivan Krstitelj tako gorljivo navješćivao? Nosi ga Djevica Majka puna neizrecive ljubavi. Novost je to za cijelo čovječanstvo, otkriće u povijesti spasenja. Bog je činio golema čuda s velikanima Starog zavjeta, a sada to čini s Djevicom koja sjaji kao zvijezda Danica. Ona je velika nada i veliko obećanje Božje za spas čovječanstva zapisana već na prvim stranicama Biblije. Ona je uzvišena kći sionska, integrirajući lik spasenja, spona između Boga i čovjeka, Bogomajka, najzaslužnija za istinu i činjenicu da je Bog postao čovjekom.
Slijedeći betlehemsku zvijezdu otkrivaju se sve pojedinosti u kojima se rađa Kralj. Uvjeti su to nedostojni za kraljevskog potomka, gledajući iz ovozemaljske perspektive. Ali iz božanske perspektive zvijezda nas vodi do štalice, jaslica, pastira, anđela i kraljeva, mudraca, zvjezdoznanaca koji dolaze pokloniti se Nebeskom Kralju noseći mu znakovite darove. Iz te perspektive gledano izabran je prostor jednostavnih priprostih ljudi, neopterećenih, prostodušnih, čista srca i čiste duše. Sve su to simboli dostojni Nebeskog Kralja.
Jaslice – neizostavni božićni znak
Pripravljajući se za Isusov dolazak, svi nastojimo obilježiti taj događaj dubokim promišljanjima, ispitom vlastite savjesti i duhovno primjerenim sadržajima. Isto tako Isusov dolazak obilježavamo i vanjskim manifestacijama. Najčešće pravimo i ukrašavamo jaslice koje su neizostavni božićni znak. Središnji lik u jaslicama je Dijete Isus koje leži na slami, uz njega Marija i Josip, zatim pastiri, anđeli, ovce, krava i magarac. Često su uprizoreni i drugi motivi poput dolaska triju kraljeva, Gašpara, Melkiora i Baltazara, koji nose simbolične darove: smirnu, zlato i tamjan i dolaze se pokloniti malome kralju.
Začetak običaja podizanja jaslica je u čuvanju i čašćenju ostataka betlehemskih jaslica u bazilici Santa Maria Maggiore u Rimu. Ova crkva podignuta je u 5. stoljeću za pape Siksta III (432. – 440.) na spomen proglašenja vjerske istine da je Marija Bogorodica. Češće se navodi i tvrdnja da je začetnik izradbe jaslica sv. Franjo Asiški, utemeljitelj franjevačkog reda. On je 1223. godine sa svojom subraćom slavio polnoćku u šumskoj pećini kod Greccia. Uz oltar je postavio jasle sa slamom i uz njih privezao živog magarca i vola. Kod bogoslužja je Franjo zanosno govorio, a legenda dodaje da mu se kod podizanja ukazalo Dijete Isus, pomilovalo ga po obrazu i nestalo.
Pravi korijen i izvor jaslica je u meditaciji kršćana srednjeg vijeka. Većini vjernika za meditaciju je potreban vanjski vidljivi oslonac. Tako se raširila potreba za gradnjom jaslica ili kolijevke s kipićem djeteta Isusa. Ono što danas nazivamo jaslicama oblikovalo se i pojavilo u 16. stoljeću. Promicatelji su bili redovnici isusovci. Oni su postavili prve jaslice u današnjem obliku 1560. godine u isusovačkom kolegiju u Coimbri (Portugal). Njihov vrhovni poglavar Claudio Acquaviva izdaje 1591. službeno dopuštenje da se jaslice mogu podizati u isusovačkim kolegijima i crkvama. Slijedili su ih franjevci, augustinci i brojni drugi. Početkom 17. stoljeća jaslice su raširene i u našim krajevima, napose u 18. stoljeću u razdoblju rokokoa. Sljedeći korak je njihov ulaz u vjerničke domove. Jaslice u obiteljskom okružju simbol su da nam se Bog pojavio u mjeri čovjeka, primjeren je čovjeku, ponudio mu se u vlastitoj božanskoj mjeri. Tako nam daje na znanje činjenicu da je Sin Božji postao čovjekom, njegovo učovječenje je postalo put našega očovječenja. Tako se u kršćanstvu potvrđuje da je bogoljublje nerazdvojivo od čovjekoljublja.
Božić u obitelji
Bliži nam se Božić, čujemo njegov hod i korake koji su sve bliže našim vratima. U svojim srcima osjećamo toplinu i ljubav koja ovaj svečani blagdan čini tako posebnim i jedinstvenim. Ljudi započinju s pripremama. Uređuju svoje domove, ali i duše za Kristov dolazak u ovozemaljski svijet. Obitelji se okupljaju oko obilnog božićnog stola da bi Božić proveli u zajedništvu svojih najmilijih, okruženi onima koje vole i poštuju. No, zaboravljamo na one bolesne, nemoćne i napuštene koji Božić provode u samoći. To je činjenica koju je teško promijeniti. Zato bismo upravo u ovo blagdansko vrijeme trebali postati svjesni potpore i sigurnosti koju nam naša obitelj pruža. Jer, obitelj je najveće blago koje ćemo ikada posjedovati, a Božić u obitelji je najljepši i najsretniji Božić.
izvor: Kamen života
http://zupa-brela.com