Predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir, pozvala je ministre poljoprivrede i zdravstva na uvođenje „GMO free“ oznaka za poljoprivredne proizvode u Republici Hrvatskoj. Također i na poduzimanje aktivnosti kojima bi se ostvarili ciljevi Deklaracije Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a; nju je Hrvatski sabor usvojio na inicijativu Odbora za poljoprivredu.

U Europskoj Uniji nisu propisana jedinstvena pravila o GMO free označavanju. Države članice ih donose samostalno, i ona se od države do države razlikuju. Petir je od nadležnih ministarstava zatražila žurno propisivanje postupka dobivanja GMO free oznake u Republici Hrvatskoj.

Jedan od ciljeva Deklaracije o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a je Hrvatsku promovirati i brendirati kao zemlju domaće i kvalitetne hrane, usmjerene prema ekološkoj proizvodnji i uzgoju proizvoda bez GMO-a. Kako bi se dodatno podupirao položaj i konkurentnost „GMO free“ proizvoda na tržištu, a potrošačima dala cjelovita i istinita informacija, Deklaracijom pozivamo nadležna tijela na uspostavu jasnih kriterija u Republici Hrvatskoj vezanih uz označavanje „GMO free“ proizvoda; također i na jačanje kontrolnih tijela, službenih i referentnih laboratorija za genetički modificirane organizme, rekla je Petir.

Petir je podsjetila kako je deset godina u Republici Hrvatskoj trajao proces, koji je inicirala. U njemu su sve županije donijele odluke kojima su njihova područja proglašena slobodnim od GMO; tako je na području cijele Republike Hrvatske zabranjena sjetva GMO sjemena pa i u pokusne svrhe. Podsjetila je i da je 2015. godine izmijenjena europska Direktiva. Ona je dala mogućnost državama članicama da zabrane uzgoj GMO-a na dijelu ili čitavom svom teritoriju. Unatoč tome, Europska Komisija kontinuirano odobrava registraciju novih GMO-a, dok se Europski Parlament tome svojim rezolucijama protivi.

-Mi ovom Deklaracijom želimo potaknuti i naše susjede da svoje područje čuvaju od genetički modificiranih organizama. Ni pčela ni vjetar ne znaju što je GMO. U tom smislu pozivajući naše susjede da zaštite svoj teritorij od GMO-a, štitimo i sebe; uz to i naš održivi turizam i ekološku proizvodnju, istaknula je Petir

Prethodni članakObjavljen natječaj za preradu drva i proizvodnju namještaja
Sljedeći članakRadovi u masliniku u svibnju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.