,,Dan očaranosti biljkama” ove godine obilježen je u sklopu 105. obljetnice osnivanja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kroz niz edukativnih radionica, predavanja i drugih aktivnosti namijenjenih posjetiteljima svih uzrasta, a koje su pripremili djelatnici i studenti fakulteta.

Ovo svibanjsko događanje okupilo je znanstvenike koji se bave biljkama diljem svijeta pod pokroviteljstvom European Plant Science Organisation (EPSO).

Očarati ljude biljkama

Cilj akcije je “očarati” ljude biljkama i ukazati im na važnost biljnih znanosti za poljoprivredu, održivi uzgoj hrane, hortikulturu, šumarstvo te uzgoj neprehrambenih proizvoda od biljnih sirovina kao što su papir, vlakna, kemikalije, energija i lijekovi. Uloga biljaka u očuvanju okoliša također je ključna, poručili su s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Tradicionalno obilježavamo Dan očaranosti biljkama kojim želimo skrenuti pozornost široj publici na ulogu biljaka u našem životu. Ne samo kao izvor kisika, ne samo kao hrana, što nam je svima jasno samo po sebi već i za ostale svrhe i namjene, dakle od materijala od kojeg je izrađena odjeća, lijekovi koje koristimo, energenti, očuvanje okoliša u smislu povećanja bioraznolikosti, očuvanja životinjskih i biljnih vrsta.

U svemu tome biljke imaju jako važnu ulogu. Svake godine imamo sve više posetitelja za koje imamo različite radionice za djecu različitih uzrasta, skupne proizvode naših izvannastavnih grupa, obilaske laboratorija i brojna druga događanja, naglasila je izv. prof. dr. sc. Vesna Židovec s Odsjeka za hortikulturu i krajobraznu arhitekturu, Zavoda za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Vodenika i petunije u pozadini

Očuvanje okoliša

Dan očaranosti biljkama prihvaćen je od strane 39 zemalja. 29 iz Europe, a 10 iz sjeverne, i Južne Amerike, Azije, Oceanije i Afrike. Više od 500 institucija – od botaničkih vrtova do istraživačkih centara – organiziralo je za posjetitelje i medije različite događaje povezane s temeljnim biljnim znanostima, poljoprivrednim istraživanjima, očuvanjem okoliša, bioraznolikošću, obrazovanjem i umjetnošću. Znanost o biljkama od izuzetne je važnosti u stvaranju društvenog i prirodnog krajolika, danas i u budućnosti.

Foto: Kristina Pawelitsch, mag. ing. agr.

Prethodni članakŠto je GAEC 8 i što propisuje?
Sljedeći članakČoko bounty
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.