Uvjetovanost predstavlja sustav zahtjeva i uvjeta koje poljoprivrednici moraju poštivati u obavljanju poljoprivredne aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu tijekom cijele godine za koju su podnijeli zahtjev za potporu, a propisani su Pravilnikom o uvjetovanosti („Narodne novine“ br. 26/23).

U slučaju nepoštivanja uvjetovanosti primjenjuju se administrativne kazne. Uvjetovanost čine propisani zahtjevi upravljanja (SMR – 11 zahtjeva) i dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti (GAEC – 9 uvjeta). Odnosi se na sljedeća područja:

•          klima i okoliš, uključujući vodu, tlo i bioraznolikost ekosustava

•          javno zdravlje i zdravlje bilja

•          dobrobit životinja.

Cilj GAEC-a 8 je zaštita i očuvanje bioraznolikosti i krajobraza. Ovim se uvjetom propisuje minimalni udio poljoprivrednih površina pod neproizvodnim obilježjima, očuvanje obilježja krajobraza i sprječavanje zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom. Glavni mu je cilj održavanje neproizvodnih obilježja i područja za očuvanje bioraznolikosti na oraničnim površinama gospodarstva.

Pravila koja se odnose na minimalni udio poljoprivrednih površina pod neproizvodnim obilježjima: 

Na poljoprivrednom gospodarstvu ukupne veličine oraničnih površina 10 ha i više, u cilju održavanja neproizvodnih obilježja i područja radi očuvanja bioraznolikosti obveznik je dužan provesti jedno od sljedećih pravila:

  • Minimalni udio od najmanje 4 % obradivog zemljišta na razini poljoprivrednog gospodarstva namijenjen je neproizvodnim površinama i obilježjima, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru.
  • Ako se poljoprivrednik obveže namijeniti najmanje 7 % svojeg obradivog zemljišta neproizvodnim površinama i obilježjima, u okviru poboljšane ekosheme naziva 31.03. Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina, udio koji se pripisuje usklađenosti s ovim GAEC standardom ograničava se na 3 %.

Prethodno navedena pravila nisu obveza za:

  • poljoprivredna gospodarstva koja na više od 75 % oranične površine proizvode trave ili ostale travolike krmne kulture, imaju ugar, proizvodnju leguminoza ili kombinaciju prethodno navedenog;
  • poljoprivredna gospodarstva kojima više od 75 % raspoloživih poljoprivrednih površina zauzimaju trajni travnjaci ili se koristi za proizvodnju trava ili ostalih travolikih krmnih kultura, ili kombinaciju prethodno navedenog.

Pravila koja se odnose na očuvanje obilježja krajobraza

Obilježja krajobraza na poljoprivrednoj površini ne smiju se uklanjati ili oštećivati. Obilježja krajobraza su živice, lokve, jarci, drvoredi, pojedinačno drveće, šumarak, suhozidi. Nije dozvoljeno orezivanje živica i šumaraka u razdoblju od 1. ožujka do 31. kolovoza. Pravila koja se odnose na sprječavanje zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom:

Na poljoprivrednim površinama ne smiju biti prisutni korovi pelinolisna ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, L.) i mračnjak (Abutilon theophrasti Med.) te višegodišnji korovi niti drvenaste biljne vrste koje zarastaju poljoprivrednu površinu. Ove biljne vrste treba uklanjati mehaničkim postupcima ili primjenom herbicida.

Odstupanje od GAEC 8 u 2024. godini

Sukladno Provedbenoj uredbi komisije (EU) 2024/587 оd 12. veljače 2024. u ovoj se godini kod GAEC 8 odstupilo od prvog zahtjeva u okviru standarda u okviru propisanih dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta (minimalni udio poljoprivrednih površina pod neproizvodnim obilježjima). Ovim odstupanjem  poljoprivrednici koji su obveznici GAEC 8 (poljoprivredna gospodarstva ukupne veličine oraničnih površina 10 ha i više) mogu propisane uvjete ispuniti tako da minimalni udio od najmanje 4 % obradivog zemljišta neproizvodnih površina i obilježja krajobraza na razini poljoprivrednog gospodarstva namijene za:

  • neproizvodne površine i obilježja, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru i/ili
  • usjeve koji vežu dušik; i/ili
  • postrne usjeve.

Pri uzgoju postrnih usjeva zabranjena sredstva za zaštitu bilja

Treba znati da se pri uzgoju postrnih usjeva i usjeva koji vežu dušik ne smiju upotrebljavati sredstva za zaštitu bilja.

Za postrne usjeve primjenjuje se faktor ponderiranja 1. U Agronet aplikaciji nalazi se kalkulator za uvjetovanost koji pokazuje je li uvjet od 4 % zadovoljen. Kalkulator izračunava propisani udio 4 % na temelju prijave uzgoja poljoprivrednih vrsta na listu B jedinstvenog zahtjeva. Prilikom popunjavanja zahtjeva za potpore, poljoprivrednik na listu B jedinstvenog zahtjeva treba sukladno načinu na koji udovoljava zahtjevu za propisani udio 4 % označiti da ne upotrebljava zaštitna sredstva na postrnim usjevima i/ili da ne upotrebljava zaštitna sredstva na površinama na kojima uzgaja fiksatore dušika (ako ih uzgaja s namjerom zadovoljavanja obveza uvjeta GAEC-a 8) i/ili prijaviti ugar za GAEC 8 i/ili prijaviti EZP na obilježju krajobraza i zaštitnih pojaseva.

Usjevi koji vežu dušik (fiksatori dušika = leguminoze = mahunarke) su: soja, soja za stočnu hranu, grahorica jara, grahorica ozima, lupine, djeteline, smiljkita (svinđuša), lucerna, grahor satrica, grah, slanutak, grašak, stočni grašak, bob, stočni bob, leća, vigna grah, esparzeta (grahorka), smjesa leguminoza i žitarica te smjesa leguminoza i biljnih vrsta iz drugih porodica.

Svakako treba naglasiti da oni poljoprivredni proizvođači koji se odluče ispuniti prvi zahtjev u okviru GAEC 8 standarda na temelju odstupanja u 2024. godini na način da prijave usjeve koji vežu dušik, a ujedno su u Zahtjevu za potpore u 2024. godini prijavili provedbu eko sheme 31.05. Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina, tada je moguće ostvariti prava na potporu za navedenu eko shemu samo ako obveza vezana za uzgoj leguminoza na minimalno 20 % obradivog zemljišta poljoprivrednog gospodarstva nadilazi udio površina pod usjevima koji vežu dušik, a koje se koriste za ispunjavanje GAEC 8 standarda.

Fiksatori dušika

U tablici su prikazane neproizvodne površine i obilježja, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru. Također, prikazan je i izračun prihvatljive površine za udovoljavanje GAEC 8.

Tablica: Ekološki značajne površine (EZP) za GAEC 8 u Uvjetovanosti

Vrsta EZPPrihvatljiva površina
1. Živice ili pojasevi drvenastih kultura (obilježje krajobraza)1 metar (dužni) živice = EZP površina od 10 m2
2. Izolirana stabla (obilježje krajobraza)1 izolirano stablo = EZP površina od 30 m2
3. Drvored (obilježje krajobraza)1 metar drvoreda = EZP površina od 10 m2
4. Skupina stabala i grmlja/šumarak (obilježje krajobraza)1 m2 površine = EZP površina od 1,5 m2
5. Jezerca (lokve, bare) (obilježje krajobraza)1 m2 jezerca = EZP površina od 1,5 m2
6. Jarak (obilježje krajobraza)1 metar jarka = EZP površina od 10 m2
7. Tradicionalni suhozidovi (obilježje krajobraza)1 metar suhozida = EZP površina od 1 m2
8. Rubni pojasevi duž vodotoka (i druge vode), uključujući rubne pojaseve pod trajnim travnjakom1 metar rubnog pojasa = EZP površina od 9 m2
9. Pojasevi prihvatljivih hektara uz rubove šume bez proizvodnje1 m = EZP površina od 9 m2
10. Ugar1 m2 zemljišta na ugaru = 1 m2 EZP
Izvor: Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2024. godinu („Narodne novine“ br. 157/23 i 26/24), Prilog I, Tablica 8

Cilj ovog teksta jest upoznati poljoprivredne proizvođače s nekim izmjenama i odstupanjima koja se odnose na uvjetovanost u 2024. godini. U tekstu nisu navedeni svi propisani uvjeti kojih se poljoprivrednik treba pridržavati prilikom obavljanja poljoprivredne aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu.

Detaljnije na mrežoj stranici savjetodavna.hr

Poljoprivredni proizvođači detaljno se mogu informirati o uvjetovanosti, ali i o svim propisima i obvezama koje su objavljene u Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2024. godinu („Narodne novine“ br. 157/23 i 26/24) na edukacijama  koje održavaju privatni i javni savjetnici, a raspored održavanja svih edukacija može se pronaći na mrežnoj stranici https://www.savjetodavna.hr/. Sukladno Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. izobrazba je obavezna za poljoprivrednike koji su korisnici potpora za eko sheme, proizvodno vezana plaćanja (PVP), IAKS mjere i mlade poljoprivrednike.

Foto: mr. sc. Tatjana Martinović

Prethodni članakKrumpir je sve skuplji!
Sljedeći članakVažnost i uloga biljaka u očuvanju okoliša!
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.