Na domaćem tržištu u prvih četiri mjeseca tjedne veleprodajne cijene krumpira nisu se osjetnije mijenjale. Važno je naglasiti da su na rekordno visokim razinama. U tjednu do 12.05.2024. godine, prosječna veleprodajna cijena iznosila je 0,77 €/kg i u rasponu je cijena od 0,60 do 1,50 €/kg.
Najniže veleprodajne cijene od 0,60 €/kg bilježili smo na veletržnici u Splitu i Metkoviću. Najvišu smo evidentirali na riječkoj veletržnici. U odnosu na prošlogodišnju cijenu, prosječna cijena krumpira u navedenom tjednu bila je za 10,6 % viša. U odnosu na 2022. bila je viša za gotovo 63 %.
Hrvatska ne proizvodi dovoljno krumpira za vlastite potrebe
Na tržnicama je krumpir skuplji nego lani. U prosjeku je cijena krumpira iznosila 1,28 €/kg, a viša je u odnosu na lanjske cijene za 83 %. U 2023., prema podacima Državnog zavoda za statistiku proizvelo se oko 10 % više krumpira nego godinu ranije. U 2022. zbog agroklimatskih uvjeta ostvarena je najniža proizvodnja od 2000. – te godine.
Hrvatska ne proizvodi dovoljno krumpira za vlastite potrebe, a u 2022. godini samodostatnost iznosila svega 42 %. Zbog manje proizvodnje u posljednje dvije godine i uvoz krumpira je povećan.
U 2023. godini u grupi proizvoda „povrće, pojedini korijeni i gomolji“ najviše se uvozio stari krumpir, no manje nego godinu ranije. „Starog“ svježeg krumpira uvezlo se gotovo 43 tisuće tona. To je za 5,7 % manje nego u 2022. i to po prosječnoj cijeni od 35,15 €/100 kg. Ukupna vrijednost uvezenog starog krumpira u 2023. iznosila je 15 milijuna eura. Tijekom godine najviše se starog krumpira uvozi u veljači i ožujku, a zatim u travnju i svibnju. Najmanje se uvozi u srpnju i kolovozu. Nakon krumpira najviše se uvozi crvenog luka. U 2023., uvezeno je 25.753 tone luka u vrijednosti od 18,5 milijuna eura. Tijekom 2020. i 2023., 69 % uvoza crvenog luka realiziralo se u razdoblju od siječnja do lipnja te u prosincu.
Postoji domaća potražnja za kvalitetnim hrvatskim poljoprivrednim proizvodima
Što se tiče domaće proizvodnje, Hrvatska proizvodnjom ne zadovoljava svoje potrebe za lukom. Samodostatnost luka i češnjaka je u 2022. godini iznosila 33,2 %. Od 2019., godišnja samodostatnost je u rasponu od 33 do 62 %. Nakon luka slijedi uvoz svježe i rashlađene svježe paprike. U 2023. uvezlo se 21.425 tona paprike u vrijednosti od 32 milijuna eura. Gotovo 50 % uvoza paprike realiziralo se od kolovoza do listopada. Samodostatnost proizvodnje paprike u Hrvatskoj u 2022. iznosila je 33,64 %. Godišnja samodostatnost od 2019. bila je od 33 do 40 %.
Tijekom 2023., u Hrvatsku se uvezlo gotovo 264 tisuća tona raznog povrća, pojedinih korijena i gomolja i to u vrijednosti od 271,1 milijuna eura, što predstavlja 4,6 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. U tom razdoblju ostvaren je deficit vanjsko trgovinskom razmjenom povrća u iznosu od 168,2 milijuna eura što je za 36,9 % više nego u 2022. godini. Količinski deficit iznosio je 213,5 tisuća tona i za 3,7 % je viši nego godinu ranije. U odnosu na godinu prije vrijednost uvoza povrća povećana je za 22,3 %, a količinski za 4,2 %.
Vrijednost izvoza povrća bila je veća za 27,7 %, a smanjio se količinski izvoz za -3,3 %. Pokrivenost uvoza izvozom smanjena je za 4 postotna boda i iznosila je 37,98. Što se tiče proizvoda od povrća, voća, orašastih plodova (prerada) najveći udio činio je uvoz pripremljenog krumpira (pečen, zamrznut, pripremeljen na drugi način). Uvezeno je 25.972 tone pripremljenog krumpira u vrijednosti od gotovo 32 milijuna eura. Dosta se uvozilo i ostalog prerađenog krumpira kao konzerviranog ili na drugi način obrađen. Uvozi se dosta rajčice prerađene na različite načine, graha, razne mješavine povrća, kukuruz šećerac, krastavci i kornišoni pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini.
U dijelu razvoja hrvatske poljoprivrede poljoprivrednici bi svakako trebali razmisliti i o povećanju ove vrste proizvodnje za koju prije svega postoji domaća potražnja (svježe i prerada), što se vidi iz podataka vanjsko trgovinske razmjene, a vjerujemo da kvalitetnim proizvodima mogu konkurirati i u izvozu.
