Europski parlament sredinom prosinca usvojio je proračun EU za razdoblje 2021-2027. u ukupnom iznosu od 1074.3 milijarde eura, a za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, namijenjeno je 373,9 milijardi eura. Pitali smo predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore, Mladena Jakopovića što to znači za hrvatske poljoprivrednike?

EU je usvojila novi proračun za Zajedničku poljoprivrednu politiku koji ponovo pokazuje kolika je važnost poljoprivrede i u idućem programskom razdoblju nas očekuju novi zahtjevi na koje će poljoprivreda EU morati odgovoriti. Zato smo tijekom pregovara oko  ZPP stalno ponavljali kako sve nove zahtjeve moraju pratiti i veća financijska sredstva želimo li da poljoprivreda uspije ostati konkurentna. Prema procjenama planirana ulaganja u poljoprivredu od 4,5 milijardi eura u Hrvatskoj velika su prilika za hrvatsko selo i poljoprivredu, no taj novac neće značiti mnogo ako ljudi ne ostanu živjeti na selu, a oni će ostati tamo ako će imati radna mjesta i normalne uvjete za život. Rak rana hrvatske poljoprivrede su nepoštene trgovačke prakse i ogroman uvoz poljoprivrednih proizvoda, kao i to što smo u mnogim proizvodnjama daleko ispod samodostatnosti što nam se pokazalo jako opasnim tijekom koronakrize jer je potvrđeno kako je prehrambena suverenost ključna. Mi smo tijekom 2020. imali pandemiju Covida-19, a i najnoviji tragični događaj razoran potres, pokazao je kako smo sve češće na udaru različitih elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa zbog čega ozbiljno moramo napraviti zaokret u poljoprivredi i pametno investirati u nove projekte koji će potaknuti proizvodnju u poljoprivredi i hrane koja dolazi iz poljoprivredne proizvodnje. Raduje nas što smo 2020. ipak završili sa rastom poljoprivredne proizvodnje od oko 1 milijarde kuna, smanjivanjem deficita robne razmjene, ali i što je našim poljoprivrednicima do kraja godine isplaćeno oko 7 milijardi kuna različitih oblika potpora. Pred nama je izrada strateških planova koji će morati pratiti ciljeve ZPP i vjerujemo kako će Ministarstvo više uvažavati prijedloge i primjedbe HPK budući da naši poljoprivrednici najbolje znaju prepoznati koje su osjetljiva područja i sektori koje treba više poticati i ulagati u njih. Vjerujemo da ćemo pri izradi strateških planova sudjelovati aktivnije nego što je to bilo u prethodnom razdoblju.

 class=
  • Budući da Hrvatska treba donijeti novi Program ruralnog razvoja za ovo proračunsko razdoblje, kako uskladiti zahtjeve Zelenog plana EK i potrebe hrvatske poljoprivrede?

-Za razliku od drugih EU zemalja mi u HPK stalno ističemo kako Hrvatska već sada ispunjava brojne ekološke standarde koji se stavljaju pred EU poljoprivredu. Možemo sa sigurnošću reći kako je čist okoliš (više od 50 posto Natura područja), i to što smo GMO free zemlja, kao i što imamo diverzificirana gospodarstva, naša velika prednost i sve ono što EU želi postići. HPK smatra kako je prije izrade novog PRR potrebno napraviti dubinsku analizu kako je dosadašnji Program, s ogromnim brojem mjera i podmjera imao utjecaj na razvoj poljoprivrede, proizvodnje, zapošljavanja, zaustavljanja iseljavanja iz ruralnih sredina i dr. Zato je bitno da imamo realnu sliku koliko je novca potrošeno do sad i kakav je on učinak dao u konačnici. Često se govori da su ogromni novci otišli u ruralnu infrastrukturu, popratne djelatnosti na selu, a da je sve to uzaludno bačen novac ako nema posla za mlade i ako i dalje imamo trend iseljavanja. Mi smo svjesni da je PRR zacrtan i da se mora uklopiti u okvire koje je propisala EU, ali moramo biti svjesni da su hrvatski poljoprivrednici još uvijek na početku, kad je riječ o investicijskom ciklusu, za razliku od svojih kolega iz razvijenih zemalja. Buduća ulaganja kroz PRR moraju ići na modernizaciju proizvodnje, uvođenje IT tehologija, izgradnju pogona i razvoju proizvodnje s ciljem podizanja konkurentnosti poljoprivrede. Ako nam je strateški cilj da proizvodnju sa sadašnjih 19 milijardi kuna podignemo do 2030. do 30 milijardi kuna, onda je važno ulagati u nove preradbene kapacitete, zapošljavanje, generacijsku transformaciju, mlade poljoprivrednike i dr.

  • HPK trenutno provodi projekt CAP FOR US. Koji su ciljevi tog projekta?

-HPK je započela provođenje projekta CAP FOR US koji se financira iz sredstva EK, točnije iz programa „Potpora mjerama informiranja koje se odnose na zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP)“. Projekt je započeo krajem kolovoza i trajat će godinu dana. Cilj je ukloniti negativne percepcije poljoprivredne politike EU-a od strane različitih dionika, povećati znanje o ZPP-u i stvoriti sinergiju između dionika. Ponosni smo što se HPK po drugi puta prijavila na ovu vrstu natječaja i ostvarila kriterije za provođenje ovog projekta. HPK će koordinirati aktivnosti projekta, a među njima su organiziranje različitih radionica, konferencija, edukacija te studijskih putovanja u druge zemlje kako bi se kroz oblike i pozitivne primjere te prakse drugih država svim dionicima – poljoprivrednicima, donositeljima odluka, agrarnim novinarima, studentima, profesorima, poljoprivrednim savjetnicima te predstavnicima udruga – približili ciljevi ZPP i prenijela pozitivna iskustva drugih EU poljoprivrednika i dionika. Ukupan proračun ovog projekta je 165.320 eura od čega je 60 posto financirano iz Europskog dijela. Vjerujemo da će se pandemija zaustaviti te da ćemo uspjeti organizirati posjete svih dionika u odabrane zemlje EU kako bi se upoznali s njihovim proizvodnjama i praksama u poljoprivredi.

Financirano u okviru programa Europske unije IMCAP 2020. Ova objava odražava samo stavove autora, a Komisija se ne može smatrati odgovornom za bilo kakvu korist nastalu uporabom informacija sadržanih u njoj.

Prethodni članakŠto donosi strategija „Od polja do stola“?
Sljedeći članakUnajmite vrt uz aplikaciju Gruntek
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.