Jedini način da se očuva svjetska poljoprivredna proizvodnja je očuvanje tla zdravim, u čemu može pomoć biodinamika.

Po prvi put u Hrvatskoj, održani su prvi hrvatski dani biodinamike. Paneli i predavanja održani su u Čakovcu, Donjem Kraljevcu i u Zagrebu, svi na temu Razvoj bio-eko agrikulture (edukacija-komunikacija-inovacija). Tema je vezana za globalne ciljeve Ujedinjenih naroda, promjenu klime, te postupni prijelaz na održivu proizvodnju hrane.

Razvoj eko-bio agrikulture

U dvorani Scheier u središtu Čakovca 28. studenoga održan je stručni panel Razvoj eko-bio agrikulture uz sudjelovanje eksperata iz Europe. Među mnogobrojnom publikom u dvorani su bili i studenti Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Međimurskog Veleučilišta. Sve okupljene na otvorenju pozdravila je ravnateljica Centra Rudolfa Steinera mr.sc Dijana Posavec i uz ostalo naglasila da su 1. Hrvatski dani biodinamike organizirani u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede.

Ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera, mr.sc. Dijana Posavec pozdravlja okupljenje na stručnoj konferenciji

Nastojanja Centra Rudolfa Steinera usmjerena su na edukaciju i stalnu komunikaciju s proizvođačima i potrošačima zainteresiranim za biodinamičke proizvode,  te uvođenje inovacija u poljoprivrednu proizvodnju radi zaštite prirode.

U panel diskusiji sudjelovali su: dr. sc. Srgjan Kerim (putem video linka iz Kine), predsjednik 62. Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, dr. sc. Zvonimir Šostar, ravnatelj NZZJZ „Andrija Štampar“, dr. sc. Maja Kolar, Demeter Internacional, iz Sekcije za poljoprivredu Goethenauma, Danijel Koletić, osnivač Apriori world komunikacija, prof. dr. sc. Ivica Kisić, prodekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, ravnateljica Centra Rudolfa Steinera mr.sc. Dijana Posavec te glavni urednik Gospodarskog lista Goran Beinrauch, ujedno moderator panela, uz nazočnost doc. dr. sc. Igora Klopotana, dekana Međimurskog veleučilišta sa suradnicima, Andreja Videmšek, članice Upravnog odbora Demeter Slovenija te Josipa Kraljičkovića, pročelnika za poljoprivredu Zagrebačke županije.

Prof. Ivica Kisić naglasio je da zbog očiglednih klimatskih promjena sve više je i bit će problema s kvalitetom tla i oprašivanjem biljaka. Poljoprivreda je u opasnosti i zasigurno ako ništa ne promijenimo i poduzmemo po pitanju načina proizvodnje hrane (očuvanje tla) neminovno je da će se i kod nas tlo pretvoriti u neplodnu pustinju. Maja Kolar govorila je o sve većoj prepoznatljivosti i pravom porastu biodinamike u svijetu, što je povezano i s klimatskim promjenama koje danas utječu na čovječanstvo, jer konvencionalna poljoprivreda ima problema s plodnošću tla. Zvonimir Šostar osvrnuo se na lošu kvalitetu hrane koju jedemo posebnu onu iz uvoza te na način proizvodnje takozvane ugodne hrane. Danijel Koletić, vrhunski stručnjak na području marketinga i mreža osvrnuo se na važnost i potrebu  brendiranja biodinamike i Centra Rudolfa Steinera, odakle dolazi i impuls ove ideje, u korist Međimurske županije i Hrvatske općenito.

Poseban dojam ostavio je govor dr. sc. Sergjana Kerima, predsjednika 62. Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. On je u svojem obraćanju dramatično upozorio na opasnost od propasti poljoprivrede zbog klimatskih promjena i potencijalne gladi u svijetu, a jedini način ozdravljenja je očuvanje tla zdravim. I ono što je najvažnije je da bi trebalo četiri puta povećati ulaganja u istraživanja i razvoj u ovoj domeni na razini Republike Hrvatske.

Zaključak panel diskusije je s jedne strane potreba za povećanjem vidljivosti održive, ekološke i biodinamičke poljoprivrede putem marketinga i modernih komunikacija te brendiranja. A s druge strane i nadalje neprekidan rad na prijenosu znanja i praksi te važnost biodinamičke poljoprivrede pri očuvanju tla, kao jedan od mogućih doprinosa pri neizbježnim klimatskim promjenama.

Prva cesta biodinamike u svijetu

Predstavljen je i novi turistički proizvod za Međimursku županiju koji za početak obuhvaća osam gospodarstva a to je prva cesta biodinamike u svijetu. Službeno će biti uređena i otvorena za javnost u povodu Međunarodne konferencije o stanju biodinamičke poljoprivrede za JI Europu, početkom travnja iduće godine.

Stručna predavanja u Centru dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu

U petak, 29. studenog u Donjem Kraljevcu održano je nekoliko stručnih predavanja o biodinamičkoj poljoprivredi, uz film o dr. Rudolfu Steineru. Podijeljene su i diplome  najuspješnijim proizvođačima s 4. Međunarodnog ocjenjivanja voćnih vina koja su ocjenjivana u organizaciji Centra Rudolfa Steinera i Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakImela – moćna biljka za zdravlje
Sljedeći članakPosjetite FIERAGRICOLU 2020. – 114. međunarodni sajam poljoprivrede!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.