Kićenje bora povodom blagdana rođenja Isusa Krista tradicionalni je katolički običaj kao i njegovo raskićivanje. Tako da Katolička Crkva zapravo nema pravila kada kititi ili raskititi bor. Mnoge obitelji će raskititi bor na blagdan Sveta tri kralja, iako liturgijski gledajući božićno vrijeme traje do blagdana Krštenja Gospodinova. Taj se blagdan slavi prvu nedjelju nakon blagdan Sveta tri kralja.

U mini-katehezi “Zašto ne treba raskititi bor na blagdan Sveta tri kralja?” studentski kapelan u Rijeci fr. Ivan Dominik Iličić objasnio je kako bi se bor trebao raskititi na blagdan Krštenja Gospodinova, a ne prije.

Stoga ne treba raskititi bor i ukloniti jaslice sve do tada. Po starom običaju čak do Svijećnice se može držati bor u svom domu, naglasio je fr. Ivan Dominik Iličić.

Primjerice, Poljaci drže bor u crkvama, stanovima i na trgovima do blagdana Svijećnice ili Prikazanja Gospodinova u hramu 2. veljače. Taj je običaj iz svoje zemlje prenio u Vatikan papa Ivan Pavao II. pa tako vatikanski bor stoji okićen kroz cijeli siječanj.

-Nemojte raskićivati bor kako se vaš bor ne bi povezivao s pravoslavnim Božićem. To nije lijepo, a nije ni teološki ispravno jer po julijanskom kalendaru neka braća grkokatolici koji su s nama u punom zajedništvu slave također Božić.

-Braća pravoslavci, iako nisu s nama u punom zajedništvu, imaju sve sakramente kao mi pa nam je moguće pričestiti se u pravoslavnoj crkvi u gradu gdje nema katoličke crkve ako određen episkop Pravoslavne Crkve to dopušta. Svugdje u svijetu pravoslavac se može pričestiti u katoličkoj crkvi ako u tom gradu nema pravoslavne crkve i to mu nitko ne može zabraniti. Euharistija nam je jednaka kao i puno teoloških istina, poručio je fr. Ivan Dominik Iličić.

Izvor: Hrvatska katolička mreža

Prethodni članakŠto su to viroze ?
Sljedeći članakSavjeti za detoksikaciju organizma
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.