Ako se primjenjuju odgovarajuće mjere njege i održavanja, živice mogu biti dugogodišnje. U literaturi postoje podatci o živicama starijima od 100 godina, više od bilo koje drvene ograde, a i ljepše od kamenih i sličnih.
VRSTE BILJAKA ZA ŽIVE OGRADE
Postoje dvije vrste živih ograda – formirane i slobodno rastuće.
Formirane ili oblikovane živice različitih su oblika, a najbolje su one u presjeku oblika trapeza, jajasta ili ovalna oblika, jer kod takvih svjetlost dopire do svih dijelova biljke i žive ograde, u tom je slučaju sklop gust i pun.
Oblik slobodno rastuće živice je određen oblikom krune grma zasađene vrste. Za takve živice koriste se vrste koje se osim lijepim i zanimljivim listom odlikuju i lijepim cvjetovima, a cvjetaju obilno svake godine. Krase ih i plodovi zanimljiva oblika, koji i zimi ostaju na granama.
Prema visini žive ograde dijele se na niske, visine do 0,5 m, srednje visoke, od 0,5 do 2 m i više od 2 m.
FORMIRANE ŽIVICE
LISTOPADNE
KALINA – Ligustrum vulgare

Kalina je listopadni grm tamnozelenih, kožnatih listića. Cvjetići su krem bijele boje, skupljeni u metličaste cvatove a javljaju se u lipnju. Nakon cvatnje stvaraju se crne bobice, koje dugo ostaju na granama. Samoniklo može narasti do tri metra u visinu. Najviše se rabi za živice pa cvijet izostaje (pojavljuje se u slobodno rastućim grmovima). Oblikovni rez obavlja se 2 – 4 puta, u razdoblju od svibnja do rujna. Ako se ne zahtijeva uniformno potomstvo, razmnožava se sjemenom. Najbolje je razmnožavati reznicama ljeti. Kalina uspijeva na svakom ocjeditu tlu, a dobro podnosi i jako sunce i polusjenu. No kultivar Ligustrum ovalifolium zimzeleni je grm uspravna, snažna rasta tri metara visok. Kožasti, ovalni listovi su s lica sjajno zeleni a s naličja žućkasto zeleni. Cvjetovi su žuto bijeli i pojavljuju se ljeti skupljeni u metlice. Najzahvalnija je vrsta za zimzelene živice i dobro podnosi oštru zimu. Listovi L. o. “Aureum” žuto su obrubljeni ili imaju posve žute listove. Forma argenteo marginatum ima listove bijelo srebrnasta ruba. Dobro uspijeva u svakom plodnom, ocjeditu tlu, uključujući i vapnenasta.
FORZICIJA – Forsythia
Brojni križanci i ukrasni oblici prepoznatljivi su po žutim cvjetovima koji se javljaju u travnju i svibnju, prije listanja. Nakon cvatnje razvijaju se tamno zeleni listovi. Sorte uspravna rasta prikladne su za oblikovni rez, pa se rabe i kao živice. Sadi se kao soliter ili u skupine po nekoliko primjeraka. Traži puno svjetla kako bi bogatije cvala, ali je skromna u zahtjevima prema tlu. Brzog je rasta. Razmnožava se zelenim i zimskim reznicama. Dobro podnosi onečišćeni zrak. Najpoznatija je Forsythia x intermedia. Snažnih uspravnih grana prekivenih cvjetovima u malim skupinama duž cijelih izboja. Naraste do tri metra visoka.

Prethodni članakRazmnožavanje maslina – jednostavnije i jeftinije
Sljedeći članakPoticaji za lijesku
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.