Najveći proizvođač lješnjaka je Turska s oko 70 % ukupne svjetske proizvodnje. Slijedi Italija s oko 20 %, a zatim Španjolska, SAD i dr.
Hrvatska svojom proizvodnjom lješnjaka ne podmiruje niti 5 % svojih potreba. Znači, od ukupne količine potrebne za preradu Hrvatska uvozi više od 95 % lješnjaka. U novije vrijeme podižu se manji nasadi lijeske na privatnim posjedima, ali je to još uvijek daleko od naših potreba.
Lijeska se nalazi u sustavu poticanja podizanja trajnih nasada naše Vlade. Osim izravnog poticanja podizanja nasada, postoji kreditna linija HBOR-a u sklopu Operativnog programa za podizanje trajnih nasada s povoljnim kamatama (4 %) i rokom otplate do 15 godina.
Vlasnici koji podižu nasad u sklopu spomenuto ga Operativnog programa mogu ostvariti investicijsku potporu od 40 do 50 % ukupne investicije, ovisno o tome je li investicija svrstana u jednostavnu ili složenu. Prema pravilniku o poticajima za voćarske vrste, lijeska spada u drugu skupinu i za nju poticaj iznosi 16 800,00 kn/ha, ili 22 700,00 kn/ha na područjima od posebnoga državnog interesa.
Osim poticaja za podizanje nasada, postoje i poticaji za godišnje održavanje nasada i iznose 2500,00 kn/ha. Minimalna površina koja se potiče je 0,5 ha.
Zahtjev za isplatu poticaja podnosi se najkasnije šest mjeseci nakon završetka sadnje, i to za razdoblje najviše tri roka sadnje unatrag.
Zahtjev potpisuje i stručna osoba Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu nakon pregleda podignutog nasada. Uz državne poticaje u većini slučajeva postoje i poticaji županija, gradova i općina na čijem prostoru se podižu nasadi.
Lijeska je kultura koja dospijeva u puni rod između pete i sedme godine. Sustav uzgoja prvenstveno ovisi o primjeni mehanizirane berbe, a razmak sadnje kreće se od 4 x 2 m pa do 4 x 4 m, ovisno o nagibu tla i bujnosti sorte. Minimalan broj sadnica za ostvarivanje poticaja je 300 kom./ha.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNOVA EUROPSKA POŠAST
Čagalj – šakal
Sljedeći članakPrve zaštite vinograda protiv štetnih organizama!
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.