Zlatni šakal (Canis aures) je vrsta najpoznatijih šakala, u uskom je srodstvu s vukom tj. psom. Dug je između 80 i 95 cm. Dužina repa iznosi 20 – 30 cm. Visine je 35 – 50 cm, težak je 8 – 10 kg. Boja krzna je žuto zlatna, po njoj mu je nadjenuto i ime. U kišnim razdobljima je žuto smeđa u sušnima zlatnožut. No, ima i regionalnih razlika, u brdima su čagljevi sivi. Teško je opisati regionalne boje – prljavo blijeda ili sivkasto žuta, koja na leđima i bokovima prelazi u crnkastu. Ponekad su na leđima tamne nepravilne pruge, oštro je razdvojena boja bokova, stegna i potkoljenica koji su svjetliji, obrazi, glava i vrat ponekad su blijedo crveni. Blijedo žuta boja trbuha na grlu i trbuhu prelazi u bjeličastu, na prsima u crvenkasto žutu, a na donjem dijelu vrata u sivu.
Čagalj se prema našim prostorima proširio iz Bugarske i Rumunjske, gdje je u regijama Strandza i Stara planina već 1980. godine bio forsiran masovan odstrjel i lov zamkama. U Mađarskoj se već potpuno udomaćio i zovu ga “csikaz”. Prošao je sjevernim dijelom Austrije sve do Njemačke pokrajine Brandenburg. Na jugu je već odavno proširen od Trsta nadalje.
Zlatni šakal je tipičan trkač i odličan sprinter, nije težak, ima duge i snažne noge, velike udaljenosti prelazi, kažu, kao vjetar. Žive u društvu ili u parovima, nedaleko od naseljenih mjesta i imaju čvrst revir od 3 do 5 četvornih kilometara. Izbjegavaju svaki sukob s drugim životinjama. Glasaju se i sporazumijevaju mnogovrsnim cviljenjem, lelekanjem, zavijanjem, tipičnim lajanjem. U divljini žive oko 8, a u zarobljeništvu do 14 godina.
Čagalj-šakal živi u tzv. čvrstom braku. Pare se u proljeće i/ili studenome, nakon devet tjedana u primjerenoj rupi okoti se između 6 i 9 mladunaca. Dlakavi su i progledaju već za tri dana. Prva tri tjedna hrane se isključivo sisanjem. S pet tjedana definitivno su odbijeni od sise. Nakon toga roditelji im donose hranu u vlastitu želucu. Najčešće uz roditelje ostaju dva do tri mladunca, koji im pomažu u odgoju i hranidbi idućeg legla, što je razlog da susrećemo tzv. obitelji čagljeva-šakala.
Zahvaljujući svojem izvrsnom sluhu i brzini, čagalj je najbolji lovac-grabežljivac. Između 70 i 80 posto love u skupini ili 20 do 30 posto u paru. Lovinu komadaju kao i lisica. Kad nema grabeža malih preživača love vodozemce, guštere, sve vrste ptica, glodavce i insekte.
Čagalj-šakal proširio se Europom uzmicanjem vuka. Današnja neprisutnost vuka i smanjenje njegove populacije u Europi potiče sve veće i dalje širenje zlatnog šakala-čaglja. Vuk uvijek utječe na smrt čaglja-šakala ili na selidbu njegove obitelji.
Našu Dalmaciju, tj. obalu i otoke, primjerice, od čaglja su nekad štitili vukovi koji su obitavali u planinama koje okružuju obalno područje. Širenjem grmlja i makije stvorila su se idealna staništa i skloništa čagljevima, čemu je znatno pridonijelo i držanje sve većeg broja ovaca na štetu koza.
Današnje nerazumijevanje-prepoznavanje caprinokulture i pastorale, nepoštivanje tradicija i običaja dovelo nas je do gospodarskih gubitaka i neizrecive ljudske tragedije.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRazmnožavanje maslina – jednostavnije i jeftinije
Sljedeći članakPoticaji za lijesku
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.