Prvi podatci o pojavi otpornosti (rezistentnosti) korova na herbicide datiraju iz kasnih pedesetih prošlog stoljeća. Tada je dokazano da maslačak pruža otpor prema 2,4-D herbicidu. Potkraj šezdesetih utvrđeno je da kostriš (Senecio vulgaris) pruža otpor prema simazinu. Dva desetljeća kasnije već je više od 100 korovnih vrsta širom svijeta iskazivalo rezistentnost samo na triazinske herbicide.
Što je u stvari rezistentnost korova i kako ona nastaje?
Rezistentnost korova je nasljedna sposobnost određenih biotipova neke vrste da prežive i plodonose nakon što su bili izloženi dozacijama herbicida koje su za većinu biotipova iste vrste smrtonosne. Postoje dvije teoretske pretpostavke kako dolazi do ove pojave. Postulat teorije mutacije, prema kojem mutacije biotipova nastaju nakon što je populacija vrste bila izložena višekratnoj primjeni istog herbicida. I druga, vjerojatnija, teorija prirodne selekcije koja se zasniva na činjenici da unutar polimorfne populacije određene vrste postoje, makar u malom broju, rezistentni biotipovi. Oni od početka primjene određenog herbicida pružaju otpor prema njegovu mehanizmu djelovanja.
