Na krizantemama je zabilježeno više od 40 bolesti, od toga je najveći broj gljivičnih. Kako se krizantema kod nas i u svijetu uzgaja radi dekorativnih cvatova, pojava bolesti posve može ugroziti proizvodnju ovoga traženoga rezanog cvijeća. Od tih bolesti u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su smeđa trulež ili tzv. askohitoza i palež cvatova ili siva plijesan.

Smeđa trulež cvata ili askohitoza krizanteme

Simptomi bolesti

Prvi znakovi bolesti primjećuju se još na pupoljcima. Zaraženi pupovi suše se i trunu. Međutim, karakteristični simptomi uočavaju se tek na cvatovima, koji zbog razvoja bolesti naglo posmeđe i propadaju. Ponekad može biti zahvaćen samo dio cvata, a vrlo često i cijeli, što izaziva velike gospodarske gubitke u proizvodnji. Također, i na listovima se mogu javiti simptomi – smeđe pjege. Često se zbog sličnih simptoma ova bolest zamjenjuje sa simptomima koje izaziva siva plijesan ili paleži cvatova krizanteme (Botrytis cinerea). Uzročnik smeđe truleži ili askohitoze je gljiva (Didymella ligulicola, čiji se nespolni stadij naziva (Ascochyta chrysanthemi. Optimalna temperatura za razvoj gljive je 20 – 25° C, uz prisutnost više vlage. Primarnu zaraze obično šire askospore iz pseudotecija, i to početkom vegetacije, a sekundarne zaraze tijekom vegetacije piknospore iz piknida.

Suzbijanje bolesti

Uz uobičajene preventivne zaštitne mjere, kao što je održavanje povoljnih uvjeta u proizvodnim nasadima (provjetravanje i snižavanje vlage), kod jače zaraze provodi se tretiranje fungicidima. Kod nas za ovu namjenu do sada nema posebno registriranih fungicida, a u svijetu se uglavnom koriste fungicidi na bazi ditiokarbamata (propineb, mankozeb i metiram), benzimidazola (karbendazim) i triforina. Suzbija se od pojave prvih simptoma u razmacima 7 – 10 dana.

Siva plijesan ili palež cvata krizanteme

Simptomi bolesti

Ova poznata bolest jačim se intenzitetom javlja za vlažnih i hladnih godina i u zatvorenim sustavima uzgoja u kojima se dulje zadržava vlaga. Simptomi se javljaju uglavnom samo na cvatovima u obliku karakteristične micelične sive prevlake, otkud i naziv bolesti. Micelična prevlaka redstavlja u biti konidiofore gljive s masom spora ili konidija. Zbog jačeg razvoja bolesti, dolazi i do paleži i truleži cvatova i njihova potpunog propadanja, pa bolest pojedinih godina može uzrokovati gospodarski značajne štete. Uzročnik bolesti je gljiva Botrytis cinerea. Razvoju bolesti pogoduju izrazito vlažni uvjeti i niže temperature. Zarazu šire konidije koje se stvaraju na zaraženim dijelovima biljaka u golemom broju i šire nasadom, a mogu doći i sa strane, u nasade s drugih biljaka, jer je gljiva izraziti polifag, ali također i s ostataka mrtve organske tvari na kojima gljiva živi kao saprofit.

Suzbijanje bolesti

Najdjelotvornije mjere suzbijanja su tretiranja fungicidima na bazi: dikarboksimida (vinklozolin, iprodion i procimidon), kao što su pr. pripravci Ronilan WG DF, Kidan SC, Lupo SC i dr., zatim fungicidi na bazi fenilsulfamida (tolilfluanid i diklofluanid), kao što su pripravci Euparen 50 WP i dr., zatim na bazi anilinopirimidina (pirimetanil i ciprodinil), kao što su pripravci Mythos SC, Botryl 300 SC, na bazi hidroksianilidina (fenheksamid) kao što su pripravak Teldor SC 500 i fungicidi na bazi fenilprilola (fludioksinil) kao što je pripravak Switch 62,5 WG. Međutim, važno je istaknuti da u našoj zemlji dopuštenje imaju samo fungicidi na bazi vinklozolina (Ronilan DF). Fungicidi se primjenjuju tijekom cvatnje u razmacima 8 – 10 dana. Preporučuje se pri svakom tretiranju koristiti fungicide iz druge kemijske skupine, zbog opasnosti od razvoja rezistentnosti gljive, osobito na fungicide iz skupine dikarboksimida i fenilsulfamida.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje