Ulazimo u razdoblje kada dozrijevaju plodovi ljetnojesenskih sorti smokava. Dio će se koristiti za jelo svjež, a najveći dio će se sušiti na suncu ili u vrlo rijetkim sušarama. Vrlo mali dio će se koristiti za izradu prerađevina. Da bi se dobio vrlo ukusan i kvalitetan osušeni plod, potrebno je pravilno i pravodobno ubrati plod, savjesno ga i stručno sušiti. Ako se ti poslovi ne obavljaju pravilno i pravodobno, i najljepši i najkvalitetniji plodovi postaju kvarljivi, pa na kraju završe kao industrijska roba ili stočna hrana. U tom cilju potrebno je poštivati nekoliko glavnih pravila u berbi i sušenju.

Najprije treba znati da plodovi smokve dozrijevaju postupno, najčešće u tijeku 30 – 40 dana. U skladu s tim, treba ih redovito brati, najdulje u roku tri dana. Zreo plod smokve prikladan za sušenje svojim položajem na mladici sam pokazuje kad ga treba ubrati. Visi na svojoj peteljci kao da je obješen na čavlu.

U ponekih sorata može imati i malo uzdužno napuknutu kožicu. Plod se obvezno bere s peteljkom, koja se u zrelog ploda lako odvaja od mladice (drva) na kojoj visi. Ubrani plod bez peteljke je potencijalni uzročnik lošeg sušenja i kvarenja, te napada nametnika. Ubrani plodovi se slažu u plitke sandučiće ili slične posude. Plodovi u debelim naslagama ozlijede se i gnječe, što smanjuje njihovu kakvoću. Pri prevoženju treba osigurati da se što manje tresu.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakUzgoj borovnice
Sljedeći članakUzroci propadanja cvatova krizantema uoči berbe
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.